Da je BiH zemlja apsurda, ali i dvostrukih mjerila postoji bezbroj primjera. Kad je u pitanju tretman pripadnika Armije BiH koji u svakom pogledu imaju povlašten status u odnosu na pripadnike HVO-a, onda treba izdvojiti događaj koji je jučer organiziralo Ministarstvo branitelja FBiH, piše Večernji list BiH.
Zapovjedna odgovornost
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu Ministarstvo je u suradnji s Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Zakladom za pružanje pravne pomoći braniteljima organiziralo okrugli stol o temi “Institut zapovjedne odgovornosti u pravosudnoj praksi BiH”. Događaj sam po sebi nije sporan, ali je, u najmanju ruku, apsurdan izbor moderatora. Naime, kroz temu instituta zapovjedne odgovornosti okupljene je proveo Selmo Cikotić, ratni zapovjednik Operativne skupine Zapad 3. Korpusa Armije BiH, u čijoj zoni odgovornosti je bilo i Bugojno, u kojem je Armija BiH počinila stravične zločine nad Hrvatima, posebice ratnim zarobljenicima. Najteži zločin je nasilno odvođenje hrvatskih zatočenika iz logora Armije BiH nakon kojeg im se gubi svaki trag, a tijela 19 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz Bugojna ni do danas nisu pronađena. Cikotić je aktualni savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i bivši ministar obrane BiH te osoba koje je pronašla načina kako godinama uspješno izbjegavati sudski proces zbog zapovjedne odgovornosti.
Svjedočenje na Sudu
- Cilj okruglog stola je dati doprinos pravičnoj primjeni međunarodne pravne prakse u predmetima utvrđivanja zapovjedne odgovornosti u BiH, kazao je Salko Bukvarević (SDA), ministar branitelja FBiH. Za objektivnu i pravednu primjenu pravne prakse, kojeg li apsurda, ovom prilikom javno se zauzeo i Selmo Cikotić. - U BiH želimo jedinstvenu primjenu Međunarodnog prava kad je u pitanju zapovjedna odgovornost, bez obzira na formaciju kojoj su optuženi pripadali”, naglasio je Cikotić. O vlastitoj odgovornosti kao zapovjednika Armije BiH Cikotić nije rekao ni riječi. O izbjegavanju odgovornosti mogao bi napisati knjigu, a barem jednu stranicu posvetiti nestanku nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz Bugojna.
Za tijelima njih 19 obitelji bezuspješno tragaju skoro 23 godine. Kao zapovjednik postrojbe Armije BiH koja je kontrolirala Bugojno u vrijeme počinjenja zločina Cikotić snosi dio odgovornosti i to upravo zapovjedne. Podsjećamo, najbliže procesuiranju Selmo Cikotić bio je 2011. kada je pred Sudom BiH bio svjedok obrane na suđenju bivšim pripadnicima Armije BiH Nisvetu Gasalu, Musajbu Kukavici, Enesu Handžiću i Senadu Dautoviću, optuženima za zločine nad Hrvatima Bugojna. Cikotić se našao u nezavidnoj situaciji nakon što je Enes Handžić, u ratu pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. brigade Armije BiH, sklopio sporazum s Tužiteljstvom i svjedočio na suđenju Gasalu, Kukavici i Dautoviću.
Odvjetnik optuženih Refik Serdarević prigovorio je zbog svjedočenja jer se koristila izjava Handžića na kojoj piše da je uzeta “u postupku protiv Selme Cikotića, Tahira Granića i dr.”. Tad je u javnost po prvi put izašla službena informacija da se Cikotić sumnjiči za odgovornost i to zapovjednu. No, on se i iz ove situacije uspio izvući.
