Pri izmjenama izbornih pravila za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH mora se voditi računa o principu da vlast proistječe iz naroda i pripada narodu, a narodi u BiH su jasno definirani Ustavom BiH, izjavila je za Dnevnik.ba Lidija Barada, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH.
Bradara je izjavila kako mora postojati veza između konstitutivnih naroda i izaslanika koji te narode predstavljaju u Domu naroda Parlamenta FBiH.
„To je zapravo i suština presude Ustavnoga suda BiH i to je načelo koje se mora ispoštovati u svakom modelu izmjene izbornoga zakonodavstva naše zemlje. Međutim, upravo se to načelo pokušava izigrati prijedlogom zakona o izbornim jedinicama u FBiH koje su bošnjačke stranke usvojile u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, što nam jasno govori da je tim strankama načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u biti neprihvatljivo“, pojasnila je Bradara.
Iako je proces izmjene Izbornoga zakona BiH sukladno presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu „Ljubić“ ušao u slijepu ulicu, Bradara smatra da je i dalje nužno riješiti problem izbora izaslanika u Dom naroda FBiH. Prema presudi u predmetu „Ljubić“, Ustavni sud BiH je jasno utvrdio kako je spomenuti dom u punom smislu „dom konstitutivnih naroda“ a ne teritorija.
„Problem s provedbom presude Ustavnoga BiH leži u tom što bošnjačka politika želi taj 'dom konstitutivnih naroda' pretvoriti u 'bošnjački dom'. Bošnjaci već danas imaju potpunu kontrolu u tri od ukupno četiri kluba koja čine Dom naroda Parlamenta FBiH: biraju sve Bošnjake, sve Ostale i većinu Srba te nastoje izabrati bar jednu trećinu izaslanika u Klubu Hrvata. Cilj svih njihovih sadašnjih radnji je ili preuzeti i Klub Hrvata, odnosno bar jednu trećinu izaslanika u tom Klubu, ili do kraja obesmisliti postojanje Doma naroda“, precizira Bradara.
Kaže i kako to nije „priča od jučer“, nego proces koji traje već dva desetljeća. Međunarodna zajednica je, veli, poremetila balans uspostavljen Daytonskim i Washingtonskim mirovnim sporazumima ali i dogovorenim Ustavom FBiH iz 1994. godine. Odluke međunarodnog faktora su išle u korist Bošnjaka i oni danas žive u uvjerenju da će im međunarodna zajednica pomoći u pretvaranju Federacije BiH u unitarni entitet pod bošnjačkom političkom dominacijom.
„Ali to nisu i ne mogu biti osnove za traženje kompromisa. Kompromis mogu tražiti samo ravnopravni partneri, a nema kompromisa ako netko nastupa s pozicija sile“, istaknula je.
Bosna i Hercegovina ima budućnost isključivo u euroatlantskim integracijama, dodala je, i to kao država tri u svemu jednakopravna konstitutivna naroda.
„Sve drugo BiH vodi u propast. K tomu, nužno je i da postoji veza između naroda i onih koji narode predstavljaju. To je jedini način na koji građani BiH mogu pozivati političare na odgovornost i smjenjivati ih ako nisu zadovoljni njihovim radom. Zbog toga je izuzetno važno izmijeniti Izborni zakon BiH na način da svaki narod nesmetano bira svoje političke predstavnike. To jamči svjetliju budućnost Bosni i Hercegovini. Vjerujem da je to cilj i dužnosnika međunarodne zajednice, iako oni to u ovom trenutku ne pokazuju. Mislim da sarajevska medijsko-politička scena manipulira i stranim dužnosnicima, ali sve je to kratkoga vijeka. Još uvijek imamo dovoljno vremena da spriječimo ulazak Bosne i Hercegovine u totalnu pravno-političku krizu i okrenemo se Europi kojoj i pripadamo“, izjavila je Bradara za Dnevnik.ba.
narod koji na federalnom nivou broji do nekih 22-23 posto stanovništva u konzumiranju tih boniteta vlasti prisutan je negdje između 40 i 45 posto. kad su stručnjaci iz poznatih institucija, poput Svjetske banke, napravili analizu, utvrđeno je da je ekonomski status građana hrvatske nacionalnosti u BiH puno snažniji i situiraniji u odnosu na bošnjačke i srpske porodice. Teza o nejednakopravnosti građana hrvatske nacionalnosti jednostavno je pala u vodu nakon jedne od presuda Ustavnog suda, koji je kazao da građani srpske nacionalnosti nisu konstitutivni i jednakopravni na prostorima gdje su Hrvati većina.