Izgradnja poddionice autoceste Počitelj – Zvirovići od izuzetne je važnosti za cijelu Hercegovinu, a budući da se ista veže na dionicu Zvirovići – Međugorje – Bijača, bit će kompletirana funkcionalna autocesta u ukupnoj dužini od 20,1 kilometar, naglasio je u intervjuu za Večernji list Denis Lasić, federalni ministar prometa i veza. U kontekstu prometne infrastrukture, cilj je do 2028. imati završen koridor Vc u potpunosti.
Možete li se osvrnuti na trenutačno aktivna gradilišta na jugu Hercegovine u kontekstu poddionice Počitelj - Zvirovići, kao i poddionice Buna - Počitelj, a na kojoj je nedavno izvršeno probno postavljanje asfalta?
Smatram da je projekt izgradnje poddionice autoceste Počitelj – Zvirovići od izuzetne važnosti za cijelu Hercegovinu. Dužina ove poddionice iznosi 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. Sam LOT 1 podijeljen je na dvije sekcije, prva je od početka trase do početka mosta Počitelj, a druga sekcija je od kraja mosta Počitelj do kraja poddionice. LOT 2 je sam most Počitelj, koji je jedan od najkompleksnijih projekata na koridoru Vc. Dinamika radova na LOT-u 1 teče kontinuirano, gdje se iskop vrši metodom miniranja i do sada je izvedenost zemljanih radova 62%. Prilikom temeljenja nasipa pojavilo se pet kaverni i tri vrtače, što je zahtijevalo dodatne istražne radove, međutim, pojave su uspješno sanirane i nastavilo se dalje s projektom. Izvedenost radova na nasipu je 60%, a trenutačno se izvode radovi na više lokacija na glavnoj trasi, petlji Počitelj, naplatnoj postaji Počitelj, regionalnoj cesti R425a, gdje se radovi izvode na razini zemljanih iskopa i nasipa. Prije nekoliko dana u tunelu Počitelj probijena je desna tunelska cijev, a u idućih mjesec dana očekujemo probijanje i druge, lijeve, tunelske cijevi. Posebno želim naglasiti da izgradnjom ove dionice, koja se povezuje na ranije izgrađenu dionicu autoceste Zvirovići – Međugorje – Bijača, odnosno granicom s RH, bit će kompletirana funkcionalna autocesta u ukupnoj dužini od 20,1 kilometar koja će omogućiti neometan i siguran protok putnika i roba. Na poddionici Buna – Počitelj, čija je dužina 7 kilometara, trenutačno se izvode radovi na kolničkoj konstrukciji odnosno izrada sloja cementne stabilizacije, izrada rubnjaka i rigola, izvođenje prvog sloja asfalta, a paralelno se završavaju i radovi na odvodnji i vodozaštiti, lokalnim cestama, ogradama te na odmorištu Rotimski potok. Planirano je da se krajem ove godine okončaju radovi na ovoj poddionici.
Koji su ključni izazovi kada je riječ o gradnji mosta Počitelj? Kad se očekuje dovršetak tog projekta?
Kako sam već i naveo, most Počitelj jedan je od najkompleksnijih projekata na koridoru Vc jer se radi o najdužem mostu, od 980 metara, koji je visine oko 100 metara te koji spaja dvije obale rijeke Neretve. U ovom trenutku izvode se radovi na temeljnim konstrukcijama i, prema ugovoru, dan je rok za završetak radova do početaka 2022., odnosno u ožujku 2022.
Možete li se osvrnuti na poddinicu Mostar jug - Buna te koje su aktivnosti planirane u idućem razdoblju?
Dionica Mostar jug – Buna podijeljena je na dvije poddionice. Mostar jug – tunel Kvanj i tunel Kvanj – Buna. U posljednjih nekoliko godina izgradnja koridora Vc južno od Mostara protekla je u znaku sporenja. Ali na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i veza, Vlada FBiH je u srpnju ove godine, elaboratom izvlaštenja za potrebe izgradnje autoceste na trasi koridora Vc, područje poddionice Mostar jug - tunel Kvanj proglasila javnim interesom, kojim je dala suglasnost JP Autoceste FBiH za ulazak na posjed i početak radova na izgradnji autoceste. Trenutačno je na ovoj poddionici u tijeku postupak eksproprijacije i dosad je završeno više od 80% predmeta, što predstavlja 65% površine poddionice. Za ovu poddionicu završena je izrada idejnog projekta, a u tijeku je priprema dokumentacije za pribavljanje okolišne dozvole i urbanističke suglasnosti. Također, u tijeku je priprema natječajne dokumentacije, koja je u završnoj fazi, i samo raspisivanje natječaja očekuje se do kraja godine. Na poddionici tunel Kvanj – Buna u tijeku je postupak izbora najpovoljnijeg izvođača radova i do kraja godine imat ćemo potpisan ugovor i aktivno gradilište dužine 5,5 kilometara.
Tehnički najzahtjevniji dio posla očekuje se sjeverno od Mostara. U kojoj su fazi aktivnosti u pripremi projekta probijanja tunela Prenj te koliko je važno da u paketu s tim dijelom bude i poddionica Mostar jug - Mostar sjever?
Tehnički najveći i najzahtjevniji projekt na koridoru Vc jest tunel Prenj, koji je deveti najduži tunel u Europi. Tunel prati i izgradnja poddionice Mostar sjever – Mostar jug. Prioritet Ministarstva, zajedno s Upravom JP Autocesta FBiH i općenito Vlade FBiH, jest izgradnja tunela Prenj te poddionica Mostar sjever – Mostar jug, kao dva najzahtjevnija infrastrukturna projekta, koja su najskuplja, i koja će se najdulje vremenski izvoditi što se tiče radova. Uzmite samo činjenicu da će prometno povezivanje Hercegovine s Bosnom, odnosno put od Mostara do Sarajeva, trajati manje od sat vremena. Planirano je da izgradnja tunela Prenj počne iduće godine i da traje šest godina. U lipnju ove godine u organizaciji JP Autoceste FBiH d.o.o. održan je Road Show na kojemu su svim zainteresiranim konzultantima prezentirani projekti za tunel Prenj. Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i veza, u kolovozu ove godine donijela odluku kojom je izgradnja dionice autoceste tunel Prenj na koridoru Vc proglašena javnim interesom za FBiH, što znači da se može početi s procesom eksproprijacije. Nabava radova za izgradnju ovog tunela vršit će se po principu žutog FIDIC-a. Do sada je za potrebe raspisivanja natječaja za izgradnju tunela pripremljen idejni projekt trase, čvorova i objekata, zatim geotehničke studije i studije utjecaja na okoliš, a urađena je i prometna studija te su ažurirane studije izvedivosti novoprojektirane dionice.
Kako napreduju radovi na probijanju novog tunela Ivan?
Ugovor o izgradnji autoceste na koridoru Vc, dionica Tarčin - Konjic, gdje spada i tunel Ivan, dužine 1760 metara s dvjema cijevima profila autoceste, potpisan je u listopadu 2019. Danas su tu deseci strojeva koji rade u punom pogonu, odavno su u utrobi zemlje gdje se iskopavaju obje tunelske cijevi. Radovi se ne zaustavljaju čak ni zbog epidemiološke situacije izazvane pandemijom koronavirusa. Do sada je iskopano nekih 550 metara u lijevoj tunelskoj cijevi, gdje je izvršen iskop i primarna podgrada, a u desnoj tunelskoj cijevi izvršeno je oko 500 metara iskopa. Tunel se sastoji od šest poprečnih veza, a od toga je pet poprečnih pješačkih veza i jedna poprečna veza za vozila. Radovi se ovdje izvode po novoj austrijskoj metodi i sama geologija na ovom projektu je vrlo zahtjevna i mijenja se svakim korakom iskopa. Planirano je da do sredine iduće godine bude završeno probijanje tunela, potom se očekuje puštanje u promet i spajanje s magistralnom cestom M-17, koja označava kraj ove dionice, tako da sredinom 2022. dobivamo novih 7 kilometara autoceste na koridoru Vc.
Primjetno je intenziviranje radova na izgradnji mostarske obilaznice. Koliko će u tehničkom smislu biti izazovno svladati prijevoj Kobilovaču? Može li se govoriti o rokovima do kojih bi cjelokupan projekt obilaznice bio okončan?
Na izgradnji južne obilaznice Mostara u tijeku su pripremni radovi na uređenju gradilišta za izgradnju vijadukta Marjanovića draga dužine 200 metara i za pristupne ceste koje će biti dužine oko 1,1 km. Trenutačno se uređuje pristup gradilištu i očekujem u idućih deset dana i službeni početak izgradnje ove dionice, koja se nastavlja na već izgrađeno kružno raskrižje Varda. Rok za izgradnju vijadukta i pristupnih cesta je 18 mjeseci od dana uvođenja u posao, izvođači su domaća građevinska poduzeća, a implementator projekta je JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo.
Na ovu dionicu nastavlja se dionica tunel Novi. Za ovu dionicu svakodnevno s Upravom Cesta FBiH radimo na konkretiziranju osiguravanja kreditnih sredstava kod stranih banaka (u ovom slučaju kod EBRD-a). Po okončanju pregovora uslijedit će provođenje natječaja, a nakon toga i početak radova u 2021. Nadam se da će završetak radova biti u iduće dvije godine.
Kakvo je stanje kada je riječ o dionicama autoceste na širem prostoru Zenice? U kojoj će mjeri ovaj dio trase koridora uvjetovati i gospodarski razvoj općina kao što su Žepče i Usora?
Na prostoru zeničke regije trenutačno se provode završne aktivnosti na Zeničkoj obilaznici, a plan je da se u idućih mjesec dana u promet pusti novih 11 kilometara autoceste na koridoru Vc. Osim aktivnosti na izgradnji Zeničke obilaznice, u ovoj se regiji gradi još devet kilometara autoceste na poddionicama Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca (tunel Zenica). Na dionicama Nemila – Vranduk i Poprikuše – Nemila u tijeku su natječajne procedure za izbor izvođača radova i do kraja godine imat ćemo potpisan ugovor i aktivno gradilište na dionici Poprikuše – Nemila dužine 8 km. Na dionicama Putnikovo brdo – Medakovo i Medakovo – Poprikuše u tijeku su izrade projektne dokumentacije glavnih projekata, a financiranje ove dionice u visini od 181 milijun eura bit će osigurano iz sredstava Europske investicijske banke, točnije 50% ukupne vrijednosti projekta, WBIF sredstava i vlastitih sredstva JP Autoceste FBiH. Financiranje izgradnje kompletne dionice Putnikovo brdo – Medakovo vršit će se iz kredita EBRD-a u visini od 60 milijuna eura. Ovaj kredit dio je šireg ugovora o zajmu za Doboj Bypass u iznosu od 210 milijuna (RS i FBiH).
Može li se dati neki okvirni rok do kojeg bi BiH bila spojena modernom autocestom od Svilaja do Bijače?
Cilj je do 2022. zatvoriti financijsku konstrukciju i završiti projektiranje za cijeli koridor Vc kroz FBiH kako bismo do 2028. imali završen koridor Vc u potpunosti. Sa sigurnošću mogu reći da je Federalno ministarstvo prometa i veza na čelu sa mnom osiguralo sredstva za gradnju autoceste na koridoru Vc. Unatoč gospodarskoj krizi prethodnih mjeseci prouzročenoj pandemijom koronavirusa, činjenica je da se gradnja autocesta svakodnevno nastavlja punim intenzitetom i da su aktivna sva gradilišta u FBiH. Donošenjem prometne strategije FBiH stvoreni su preduvjeti za izradu srednjoročnog programa održavanja, zaštite, rekonstrukcije, izgradnje i obnove za autoceste, brze ceste i magistralne ceste za razdoblje 2020. - 2023., koji je izrađen u suradnji Federalnog ministarstva prometa i veza s poduzećima Autoceste i Ceste FBiH. Srednjoročnim programom planirano je do kraja 2020. puštanje u promet novih 20 kilometara autoceste, i to dionica Svilaj – Odžak: 10 kilometara autoceste, koja je završena još 2017., i 10 kilometara poddionice Zenica sjever – Donja Gračanica, zatim Donja Gračanica – Klopče i Klopče – Drivuša. Planirano je i do kraja 2022. puštanje u promet još 34 kilometra autoceste. Mi smo na Vladi FBiH početkom listopada ove godine usvojili i Parlamentu FBiH na razmatranje i davanje suglasnosti uputili srednjoročni program jer procedura je takva da Vlada FBiH zaključkom usvaja srednjoročni program, a Parlamentu FBiH dostavlja tekst prijedloga odluke o davanju suglasnosti, za koji se iskreno nadam da će uvaženi zastupnici podržati, jer razvoj i izgradnja koridora Vc zasigurno je od velikog značaja za gospodarstvo u BiH.
Kakvo je vaše viđenje izgradnje autoceste Sarajevo - Beograd?
Projekt izgradnje brze ceste Sarajevo - Beograd državni je projekt i u nadležnosti Ministarstva prometa i veza BiH. JP Autoceste FBiH za cestovni pravac Sarajevo - Žepče - Tuzla - Brčko - Bijeljina - Beograd uradilo je projektno-studijsku dokumentaciju. Za dionicu autoceste Žepče - Tuzla 2015. urađena je projektno-studijska dokumentacija na razini idejnog projekta i studije izvedivosti, gdje je dužina ove dionice autoceste 55,4 km s cijenom izgradnje bez PDV-a od 726 milijuna eura. Za dionicu autoceste Tuzla – Brčko 2012. isto je urađena projektno-studijska dokumentacija na razini idejnog projekta i studije izvedivosti, a dužina ove dionice autoceste je 44,83 km s cijenom izgradnje bez PDV-a od 466 milijuna eura. Za cestovni pravac Sarajevo - Višegrad - Beograd Izaslanstvo EU-a u BiH 2017. uradilo je projektno-studijsku dokumentaciju na razini preliminarnih studija i projekata za izgradnju ceste na ruti 3: Sarajevo - Vardište.
Koje su nadležnosti vašeg Ministarstva kada je riječ o brzoj cesti Lašva - Nević Polje? Planira li se eventualno spajanje s prostorom Jajca na zapadu?
Za realizaciju projekta izgradnje brze ceste Lašva - Nević Polje Federalno ministarstvo prometa i veza osiguralo je sredstva u 2020. kroz svoj proračun. Sam projekt brze ceste Lašva - Nević Polje u dužini od 24 kilometra podijeljen je na ukupno 5 LOT-ova, od čega je LOT 4 prolazak kroz poslovnu zonu Vitez u dužini od oko 5 kilometara i u nadležnosti JP Ceste FBiH, a ostali LOT-ovi u nadležnosti su JP Autoceste FBiH. Trenutačno je u tijeku postupak eksproprijacije nekretnina na trasi ove ceste u općini Vitez i mi iz Federalnog ministarstva financiramo izvlaštenje po zaključenju zapisnika i sporazuma s vlasnicima nekretnina. Ministarstvo konstantno urgira prema Općini Vitez, čije povjerenstvo provodi postupak eksproprijacije, odnosno prema Javnom poduzeću Ceste FBiH i Autocestama FBiH, da se ubrza postupak eksproprijacije. Iskreno, nadam se da će ovaj postupak biti završen tijekom 2021. Ceste FBiH već su provele postupak javne nabave radova i nadzora za LOT-u 4, prolazak kroz Vitez, i tom prilikom je odabrana najpovoljnija ponuda domaćeg ponuđača. Za ostale LOT-ove Autoceste Federacije BiH objavile su natječaj za pretkvalifikaciju ponuđača, koji je u tijeku, a ubrzo će biti objavljen natječaj za dostavu financijskih ponuda za radove u cilju izbora najpovoljnijeg ponuđača. Na ovaj način imat ćemo odabrane izvođače radova i nadzor, tako da, čim eksproprijacija bude završena, radovi mogu početi na terenu. Mi smo već planirali i za 2021. u svome proračunu osigurati adekvatna sredstva za projekt brze ceste Lašva - Nević Polje, a na temelju planova i specifikacije troškova od poduzeća Ceste FBiH i Autoceste FBiH. Što se tiče eventualnog spajanja s prostorom Jajca na zapadu, potrebno je prvo izraditi projektnu dokumentaciju, a to ćemo planirati u predstojećem razdoblju.
Možete li se osvrnuti na aktualnu tematiku uvođenja novih mobilnih, odnosno internetskih, veza te što one donose u gospodarskom smislu?
Osnovni fokus je na razvoju infrastrukture i pokrivenosti 4G mrežom i uslugama koje omogućava. Tehnologija i funkcionalnosti bazirane na 4G (LTE) tehnologiji u korisničkom smislu donose mogućnost većih brzina prijenosa govora i podataka (i do 200 Mbit/s) te u tom smislu pružanje fleksibilnijih usluga prilagođenih rezidencijalnim i poslovnim korisnicima. Primjeri su raznoliki, uz standardno kvalitetniji zvuk i ukupnu funkcionalnost, tehnologija omogućuje neometan rad na daljinu koristeći, uz istu, i dodatne ICT alate, telemetriju, videoprijenose. Posebice je to bilo izraženo za vrijeme “lockdowna” uslijed pandemije. Ovdje su telekomi osigurali kontinuitet poslovanja kroz razvoj usluga Microsoft Teams kolaboracijskog alata, CISCO WebExa, siguran pristup za rad od kuće, Enterprise Cloud i Cloud usluge. Stoga, u gospodarskom smislu, iste su donijele veliku korist i primjenu i dodatno unaprijedile poslovanje.
Kakvo je trenutačno stanje u telekom operatorima u Federaciji? Kakve su njihove perspektive razvoja?
Pandemija koronavirusa na dosad neviđen način utjecala je na svjetsko gospodarstvo, pa tako i ono u BiH, koje se i dalje suočava s negativnim učincima i društveno-ekonomskim posljedicama ovog virusa. Naravno, širenje koronavirusa utjecalo je i na poslovanje poštanskih i telekom operatora u FBiH. U novonastaloj situaciji bili su primorani promijeniti način i uvjete poslovanja te s tim u vezi i unutarnju organizaciju rada. Javna poduzeća posebno su fokusirana na smanjenje svih troškova i održavanje maksimalne razine likvidnosti kako bi održala kontinuitet poslovanja i osigurala plaće djelatnicima. Svoje poslovanje bazirali su na kvalitetnijem pružanju usluga korisnicima i osiguranju kontinuiteta poslovanja. Trenutačno stanje u telekom operatorima JP Hrvatske telekomunikacije d. d. Mostar i BH Telecom d. d. Sarajevo je, kao što sam već rekao, pod utjecajem pandemije veoma usloženo, ali ipak na zadovoljavajućoj razini. Značajno smanjenje prihoda ne prati i smanjenje troškova poslovanja, što će uvelike utjecati na financijski rezultat na kraju ove godine, posebice u HT d. d. Mostar, zbog manje pokrivenosti tržišta. Vezano na prethodni odgovor, valja istaknuti da moderne tehnologije podrazumijevaju adekvatnu i fer regulativu koja treba omogućiti investitoru (u ovom slučaju telekom operatoru) da u razumnom vremenu može povratiti investiciju kako bi mu se omogućila daljnja ulaganja. Nažalost, u domeni 4G tehnologije, ista je u BiH uvedena prekasno zbog kašnjenja u dodjeli licencije (dozvole) te je isto prouzročilo i u 10-ak godina kašnjenja u odnosu na napredne zemlje Europe. To je s jedne strane onemogućilo ranije korištenje usluga i samim time sveobuhvatnu korist za gospodarstvo i stanovništvo, dok je s druge strane generirana iznadprosječno visoka cijena naknade za 4G licenciju i dodatni neuobičajen namet/naknadu za radiofrekvencijski spektar.
To je sve rezultiralo iznimnim i neplaniranim troškovnim pritiskom po bilancu dominantnih telekom operatora uz obvezu ubrzane implementacije 4G funkcionalnosti, koje su također zahtijevale iznimne neplanirane troškove. Dodatne pritiske na poslovanje stvara nelojalna konkurencija na bh. telekomunikacijskom tržištu, OTT pružatelji usluga koji koriste resurse telekom operatora bez naknade (npr. Viber, WhatsApp i sl.), posebna dodatna regulacija po preuzetim W6 obvezama, iznimni izazovi vezani uz iznadprosječno visoku cijenu sadržaja, nejasne odredbe definicije dominacije na tržištu… Sve je iskazano pokazateljima pada vrijednosti telekomunikacijskog tržišta u BiH više od 5% svake godine u odnosu na prethodnu. S druge strane, ovakve prilike na tržištu podrazumijevaju potrebu kompenzacije u smislu daljnjeg rasta korisničke baze i pružanja sve inovativnijih usluga, što podrazumijeva i nova posebna znanja zaposlenika te njihovu veću fleksibilnost i prilagodljivost.
Možete li dati presjek stanja u poštanskim operatorima u Federaciji te kako gledate na razvoj novih inovativnih poštanskih usluga?
U javnim poduzećima Hrvatska pošta i BH Pošta od pojave pandemije bilo je više potvrđenih slučajeva bolesti. Posljedice zaraze izazvale su potrebu privremenog zatvaranja nekoliko poštanskih jedinica za koje je osiguran alternativan način pružanja usluga.
Novonastala situacija svakako će imati posljedice na međunarodnu razmjenu poštanskih pošiljaka. Procjena pada prihoda koji se odnosi na naknade za preradu, prijenos i uručenje prispjelih poštanskih pošiljki po osnovi međunarodnog poštanskog prometa u razdoblju pandemije, na osnovi ostvarenih rezultata poslovanja, iznosi oko 50% ili 277 tisuća KM mjesečno. Također, nastala situacija svakako će se odraziti i na razinu planiranih investicija. U BH Pošti planom za investicije u dijelu koji se odnosi na ulaganje u poštanske zgrade, kao i investicijsko održavanje, izuzete su one investicije koje se ne odnose izravno na proizvodne procese, što iznosi oko 2,500.000 maraka mogućeg smanjenja. Što se tiče plana ulaganja u sredstva poštanske mreže, tu neće biti promjena s obzirom na to da se radi o tehnološkim procesima. Kada govorimo o likvidnosti, javno poduzeće BH Pošta trenutačno nema problema s izmirenjem obaveza. Analizom poslovanja HP d.o.o. Mostar za prvo polugodište, utvrđeno je povećanje troškova 2,1% i smanjenje prihoda za 2,1%, što bi iznosilo smanjenje prihoda od 446.818 KM u odnosu na 2019. Revidirane su planirane investicije. S obzirom na to da je došlo do ekonomskog pada gospodarstva, sve to će utjecati na pad prihoda javnih poštanskih operatora, što rezultira racionalnim trošenjem sredstava i investiranjem samo u nužno. Također naglašavam da su sva radna mjesta zadržana iako društvo posluje u značajno otežanim uvjetima. Javni poštanski operatori razvili su uslugu brze pošte koja se u razdoblju pandemije pokazala kao vrlo učinkovit model prijma i uručenja pošiljaka. Možemo reći da ova usluga vrlo dobro funkcionira.
Što se tiče drugih usluga, javni operatori kontinuirano razvijaju nove usluge i prilagođavaju se novonastalim uvjetima na tržištu, primjer toga je usluga e-shop kao jedan od načina da se pošte približe svojim korisnicima.
Kakve su perspektive daljnjeg razvoja željezničkog prometa u Federaciji?
Glavna perspektiva za razvoj željezničkog prometa je u razvoju intermodalnog prometa, što znači integriranje najmanje dva vida prometa, odnosno u ovom slučaju vodnog i željezničkog prometa, prvenstveno u kontejnerskom prometu iz Luke Ploče prema krajnjem korisniku. Željeznice FBiH prevoze oko 15% od ukupnog broja kontejnera koji uđu u Luku Ploče te bi za razvoj ove vrste prijevoza potrebno bilo izgraditi kontejnerske terminale u FBiH, što je jedan od ciljeva prometne strategije FBiH.
Također, razvoju željezničkog prometa pridonio bi i transport nafte i naftnih prerađevina željeznicom, a transport bi se obavljao željeznicom od Luke Ploče do naftnih terminala, koji su također u vlasništvu FBiH, a nalaze se u Mostaru, Blažuju, Živinicama i Bihaću. Samim prebacivanjem transporta nafte i naftnih prerađevina s cestovnog na željeznički promet doprinosi se povećanju sigurnosti u cestovnom prometu, kao i smanjenje troškova održavanja cestovne infrastrukture zbog manje uporabe cesta. Smatram da će se u budućnosti ovaj vid prijevoza sve više povećavati iz razloga utvrđene politike Europske unije, gdje će se teretni promet na veće udaljenosti gotovo u cijelosti prebaciti na brodski i željeznički prijevoz, koji su energetski učinkovitiji i ekološki prihvatljiviji od drugih vidova prometa.
Kako biste ocijenili suradnju s međunarodnim financijskim institucijama? Kakav je stupanj komunikacije s resornim i drugim ministarstvima na različitim razinama vlasti u BiH?
Federalno ministarstvo prometa i veza ima kontinuiranu komunikaciju s međunarodnim financijskim institucijama, i to prvenstveno s EBRD-om, EIB-om i Svjetskom bankom (WB). Održavam redovite sastanke s predstavnicima navedenih institucija u cilju osiguravanja financijskih sredstava za realizaciju projekata u resoru prometa i veza. Također, zbog krize prouzročene koronavirusom pogođena je cjelokupna naša ekonomija, tako da ulažem dodatne napore u kontaktima s međunarodnim financijskim institucijama kako bi se nastavili postojeći kreditni aranžmani i ugovorili novi krediti i grantovi za financiranje projekata u FBiH.
Naglašavam da većinu radova i usluga na projektima koji se financiraju iz sredstava međunarodnih financijskih institucija izvode domaća građevinska i prateća poduzeća, što predstavlja veliki poticaj domaćem gospodarstvu koje je pogođeno aktualnom krizom prouzročenom koronavirusom. Zbog toga ću i u predstojećem razdoblju nastaviti intenzivnu suradnju s međunarodnim financijskim institucijama. Suradnju i komunikaciju s kolegama u Vladi FBiH, kao i kolegama s drugih razina, obavljam na dnevnoj ili tjednoj razini. Od početka svog mandata trudim se kao dio Vlade FBiH dati svoj doprinos uspjehu i napretku FBiH kako u resoru prometa i veza tako i drugim resorima gdje su moji kolege.
Uslijed globalne pandemije i stanja u gospodarstvu FBiH, je li planirana dodjela financijske pomoći poslovnim subjektima iz sektora prometa i veza?
Svjestan sam situacije i stanja u gospodarstvu koje je nastalo poremećajima uslijed pandemije. Teško je u većini sektora, a sektor prometa posebno je bio pod udarom donesenih mjera zabrane kretanja i ograničenja u popunjenosti kapaciteta na 50%, što je rezultiralo teškim položajem prijevozničkih tvrtki, zračnih luka, željeznica i javnih poštanskih operatora. Mjere restrikcije u oblasti prijevoza putnika su još na snazi, čime se uvelike ugrožava stupanj likvidnosti poduzeća, a otežano je i očuvanje radnih mjesta.
Vlada FBiH je prije desetak dana donijela uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima gospodarstva FBiH u okolnostima pandemije, kojom su raspoređena sredstava Federalnom ministarstvu prometa i veza u iznosu od 20 milijuna za dodjelu financijske pomoći sektoru prometa i veza. Stupanjem na snagu uredbe ispunjeni su preduvjeti za objavu poziva i za podnošenje prijava za dodjelu financijske pomoći, u ukupno raspoloživom iznosu od 10,000.000 maraka, korisnicima čija je glavna djelatnost javni cestovni (autobusni) prijevoz putnika. Na službenoj stranici Ministarstva objavili smo tekst poziva prije dva dana i ovaj javni poziv otvoren je 21 dan od dana objave.
Pozivam sva gospodarska društva, privatne poduzetnike i poduzeća čija je glavna djelatnost javni cestovni (autobusni) prijevoz putnika, koja su u razdoblju od 1. travnja do 30. rujna ove godine u odnosu na isto razdoblje 2019. ostvarila pad oporezivog prometa u glavnoj djelatnosti od najmanje 40%, da dostave traženu dokumentaciju. Opći ciljevi dodjele ove financijske pomoći jesu očuvanje radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti najugroženijim sektorima. Drugih deset milijuna, od ukupno predviđenih 20 milijuna ovom Ministarstvu namijenjeno je za financijsku pomoć u provođenju započetih infrastrukturnih projekata javnih poštanskih operatora, željeznica i u svrhu modernizacije zračnih luka u Federaciji BiH.•
