Otvoriti vlastiti obrt u roku od 24 sata, bez nepotrebnog čekanja na šalteru, odlazak u prošlost onog jednog papira koji uvijek nedostaje, odnosno tiskane CIPS-ove potvrde, priprema sudskog osoblja za integrirani online sustav namijenjen podršci poslovnoj zajednici - pred Federacijom BiH krupne su promjene u pogledu digitalizacije, od kojih će najveću korist imati svi koji namjeravaju realizirati svoje poslovne ideje, a što bi u konačnici otvorilo prostor i za snažnije privlačenje stranih investicija, piše Večernji list BiH.
Unatoč ograničenom broju zakonskih i ustavnih nadležnosti, upravo se u ovom procesu općine i gradovi u Federaciji BiH nameću kao ključni pokretači pozitivnih promjena, naravno, uz Agenciju za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA). Posušje, Konjic, Zvornik, Lukavac... - iz dana u dan sve je veći broj lokalnih samouprava u BiH koje ostvaruju produktivnu suradnju s Agencijom, i to u kontekstu korištenja njezinih mrežnih servisa, a što će zapravo u praksi značiti manje čekanje za dokumente, kao i poboljšanje ukupne razine javnih usluga prema žiteljima. Drugim riječima, nakon što se prođu svi tehnički detalji, u ovim, kao i svim drugim općinama koje u međuvremenu zaključe ugovore, omogućit će se da službenici imaju izravan uvid u prebivalište građana, što će značiti da se od žitelja više neće zahtijevati odlazak u MUP radi dobivanja tiskane CIPS-ove potvrde.
Riječ je o značajnom iskoraku koji će skratiti vrijeme potrebno za obavljanje procedure, i to ne samo kada govorimo o tematici poslovnih pothvata već i u kontekstu obavljanja svakodnevnih procedura. Općine i gradovi kroz navedene sporazume dobivaju stalni pristup podacima iz evidencija koje tehnički vodi i održava IDDEEA, putem mrežnih servisa koji povezuje općinu sa središnjom evidencijom IDDEEA-e. To znači da će općina izravno pristupati spomenutoj evidenciji koju IDDEEA održava, uz poštivanje svih zakonskih propisa, u cilju olakšavanja provođenja različitih administrativnih postupaka.
Ova suradnja omogućava bolju razmjenu podataka i pojednostavljenje administrativnih procedura, povećavajući dostupnost i transparentnost javnih usluga za građane. Inicijativa je usklađena s EU Digitalnom strategijom, osobito ciljem 6, koji se odnosi na razmjenu podataka i interoperabilnost, kao i s ostvarenjem UN-ovih ciljeva održivog razvoja, konkretno cilja 16 (Mir, pravda i snažne institucije) i cilja 17 (Partnerstvo za postizanje ciljeva).
Uz to, postoje i one lokalne zajednice koje su aktivno krenule i u realizaciju procesa kojima će omogućiti ekspresno pokretanje obrta. Ljubuški i Travnik lideri su na tom polju s obzirom na to da već nose laskavu titulu "digital tax free" gradova. Makroekonomski analitičar, dekan i predavač na Sarajevo School of Science and Technology dr. Faruk Hadžić nedavno je za Večernji list komentirao tematiku digitalizacije u kontekstu Ljubuškog i Travnika, kazavši kako je riječ o nizu mjera koje su stavljene na raspolaganje lokalnim zajednicama, a one primjenom navedenih načela mogu omogućiti da se obrti registriraju u roku od 24 sata, i to online i uz minimalan broj dokumenata.
Ovaj koncept, koji je intelektualni rad profesora Hadžića, realiziran je kroz aktivnosti mladog IT stručnjaka. Idući segment digitalne revolucije je projekt integriranog online sustava koji provodi Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, a financira Švicarsko tajništvo za ekonomske poslove, dok je partner Federalno ministarstvo pravosuđe. Projekt podrazumijeva digitalnu registraciju tvrtki bez potrebe za odlazak na šaltere, a realizirat će se u okviru nadležnih registracijskih sudova u Federaciji BiH.
