Gotovo tri desetljeća nakon završetka rata žene koje su pretrpjele silovanja i zlostavljanja, osobe koje su bile zatočene u logorima…, odnosno sve civilne žrtve koje žive na području Federacije BiH moći će, zahvaljujući Zakonu o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, koji je u formi nacrta upućen u Parlament FBiH, ostvariti svoja prava, piše Večernji list BiH.
Tko je civilna žrtva
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izradilo je zakonsko rješenje kojim se utvrđuju osnovna načela zaštite civilnih žrtava rata, pojam i status civilne žrtve rata, vrste prava, obujam i uvjeti pod kojima se ostvaruju ta prava, svrha isplate novčanih naknada za priznata prava te postupak ostvarivanja i način financiranja, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu civilnih žrtava rata na području Federacije BiH. Tako će stupanjem na snagu ovog zakonskog rješenja civilne žrtve rata imati pravo na osobnu invalidninu, mjesečno osobno novčano primanje, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak te obiteljsku invalidninu, što će biti financirano iz federalnog i županijskih proračuna, i to u omjeru od 70 posto iz federalnog i 30 posto iz županijskih proračuna. Također, moći će ostvariti i pomoć u troškovima liječenja i nabave ortopedskih pomagala. Osposobljavanje za rad, prioritetno zapošljavanje, prioritetno stambeno zbrinjavanje te psihološka i pravna pomoć ostvarivat će se u skladu s propisima županija, propisima o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti i zaštiti obitelji s djecom te će se financirati iz županijskih proračuna. Prema definiciji utvrđenoj Zakonom o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, civilna žrtva rata je civilna osoba kod koje je tijekom rata ili neposredne ratne opasnosti, počevši od 30. travnja 1991. godine do 14. veljače 1996. godine, uslijed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nastupilo oštećenje organizma, što uključuje i mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju te osobe. - Status civilne žrtve rata priznaje se osobi kod koje je nastupilo oštećenje organizma ili značajno narušavanje zdravlja od minimalno 20 posto tjelesnog oštećenja uslijed ratnih događanja, mučenja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja, nezakonitog kažnjavanja, protupravnog lišavanja slobode i eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata, pod uvjetom da je u trenutku stradanja bila civil - objasnili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Što kaže zakon
Također, status civilne žrtve rata, između ostaloga, ostvaruje i osoba koja je tijekom rata ili neposredne ratne opasnosti preživjela seksualno zlostavljanje ili silovanje, pod uvjetom da je u trenutku događaja bila civil - posebna kategorija civilnih žrtava rata, kao i djetetu koje je rođeno iz čina ratnog silovanja - dijete posebne kategorije civilnih žrtava rata te članovima obitelji osobe koja je poginula ili nestala. Inače, kako je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i navelo u svom obrazloženju, prava civilnih žrtava rata trenutačno su regulirana odredbama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom, međutim, pokazalo se da su u praksi neki njegovi dijelovi teško primjenjivi, zbog čega je bilo nužno pristupiti izradi novog zakona. Na koncu, na izradu i usvajanje Zakona o pravima žrtava torture BiH na državnoj razini BiH je obvezala Europska komisija u zahtjevu za članstvo u EU. Usvajanje spomenutog zakona na razini FBiH korak je bliže ispunjenju te obveze. Inače, prema nekim procjenama, kroz logore u BiH prošlo je više od 200.000 osoba, izvješća međunarodnih aktera u BiH pokazuju kako je u razdoblju od 1992. do 1995. godine u ovoj zemlji silovano od 20.000 do 50.000 žena, djevojčica i muškaraca. Podataka o broju djece koja su rođena nakon ratnog silovanja još uvijek nema jer mnoge žene o tome i danas šute…
