S obzirom na brojne izazove s kojima se u demografskom smislu suočava hrvatski narod u nizu područja u Bosni i Hercegovini, ovih dana na sjednici Sabora Republike Hrvatske mogla se čuti hvalevrijedna inicijativa koja bi mogla u znatnoj mjeri popraviti stanje te omogućiti dugoročni opstanak i ostanak, piše Večernji list BiH.
Naime, tijekom rasprave o prijedlogu strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine zastupnik HDZ-a Radoje Vidović predložio je u da Hrvatska kroz tri ključne mjere dodatno pomogne Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a konkretno onima koji žive u BiH, Crnoj Gori i Srbiji.
Set mjera
Prva mjera odnosila bi se dječji doplatak za Hrvate u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, s financijskim okvirom od oko 15 milijuna eura na godišnjoj razini. Druga bi kao cilj imala poboljšanje fiskalne situacije u vrtićima, a za što bi trebalo izdvojiti 2,5 milijuna eura, dok bi se treća mjera odnosila na aktualnu tematiku ubrzanja procesa potpore mladim obiteljima kada je riječ o kupnji prve nekretnine, pa bi tako za poticanje stanogradnje za mlade obitelji trebalo izdvojiti iznos od dva milijuna eura.
Podsjećamo, Vlada RH, predvođena premijerom Andrejem Plenkovićem (HDZ), predložila je ovu strategiju kao ključnu za rješavanje demografskih izazova, a Vidović, koji je predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Srednjobosanske županije, bio je jedan od aktivnih sudionika rasprave. On je upozorio kako je demografsko stanje za Hrvate u BiH jako nepovoljno, podsjetivši kako uzroci situacije sežu u 20. stoljeće, i to u 60-e i 70-e godine proteklog stoljeća kada je veliki broj Hrvata iz BiH otišao na tzv. privremeni rad u zemlje zapadne Europe. Nažalost, dodao je Vidović, pravu demografsku katastrofu Hrvati su doživjeli u vrijeme Domovinskog rata, ilustrirajući to primjerima u kojima su Hrvati protjerivani iz Republike Srpske, kao i iz dijelova Federacije Bosne i Hercegovine, a u konačnici, upozorio je, više od pola hrvatskog stanovništva iz Bosne i Hercegovine tijekom Domovinskog rata bilo je protjerano sa svojih ognjišta.
- Nažalost, povratak u RS nije se ni dogodio, a oni koji su preživjeli rat u Republici Srpskoj, nakon rata su se postupno iseljavali, tako da danas u RS-u živi 10-ak tisuća Hrvata, i to uglavnom starijih, a broj rođene djece može se prebrojiti na prste dviju ruka. Stanje u Federaciji, nažalost, nije mnogo bolje. Bilo je primjetan trend povećanja broja Hrvata u Federaciji BiH do 2007., a nakon intervencije visokog predstavnika i nametanja predstavnika Hrvatima, kriza u BiH eskalira, broj Hrvata se počinje ubrzano smanjivati, upozorio je Vidović. U kontekstu presjeka današnjeg stanja u Federaciji BiH, Vidović je objasnio kako je situacija u nekim županijama izrazito loša. Stanje je, uvjetno rečeno, nešto povoljnije u SBŽ-u, još bolje u HNŽ-u, a najbolje u ZHŽ-u, županiji koja, kako je kazao Vidović, bilježi bolje rezultate nego Republika Hrvatska.
Važan doprinos
Obrazlažući razloge za uvrštavanje novog seta mjera kojima Hrvatska treba pomoći Hrvatima u BiH, Vidović je podsjetio kako su Hrvati iz BiH u velikoj mjeri ojačali demografsku situaciju u Republici Hrvatskoj, podsjetivši kako pola milijuna današnjih stanovnika iz RH vuče podrijetlo iz BiH. Ako se tomu dodaju Hrvati iz Crne Gore i Srbije, doprinos Hrvatskoj je ogroman i bez njega današnja bi situacija u Hrvatskoj u demografskom pogledu bila znatno teža.
Osim ekonomskih mjera, Vidović je naglasio i povijesni, kulturni i općenito društveni doprinos Hrvata iz BiH, podsjećajući da oko 500 tisuća trenutačnih stanovnika Hrvatske ima korijene u BiH. Također, istaknuo je važnost pružanja podrške Hrvatima iz Srbije i Crne Gore, naglašavajući potrebu za sveobuhvatnom političkom i gospodarskom podrškom ovim zajednicama. Predložene mjere odražavaju težnju za očuvanjem i jačanjem hrvatskog identiteta unutar regije, pružajući temelj za održivi razvoj i prosperitet Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i drugim susjednim zemljama. Realizacijom navedenih mjera, a uz istodobno ojačavanje gospodarske situacije, kao i provedbom programa s kojima je Hrvatska u znatnoj mjeri pomogla razvoju velikog broja lokalnih zajednica, stanje u brojnim područjima u BiH može se dodatno popraviti.
