O radu Vijeća ministara BiH, planovima i prioritetima, krizi vlasti u FBiH i mogućoj refleksiji na državnu vlast, važnim infrastrukturnim projektima, ekonomskom oporavku te ključnim reformskim dokumentima i njihovoj provedbi, razgovarali smo s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem.
Večernji list: Koliko ste zadovoljni dosadašnjim radom Vijeća ministara? Bilo je dosta kritika, ali i pohvala. Što biste vi izdvojili?
- Imajući u vidu složenost procesa donošenja odluka na sjednicama Vijeća ministara i da je konsenzus dominantan način donošenja odluka na Vijeću, moram reći da sam zadovoljan dosadašnjim radom Vijeća ministara kao cjeline, ali i ministara. Jasno je da svi ministri ne nose isti stupanj odgovornosti s obzirom na nadležnosti koje imaju niti su svi jednako agilni, energični i inovativni, ali cijeneći njihovu posvećenost svojim resorima i revnosno izvršavanje obveza po programu rada Vijeća ministara i volju da se unaprijede stvari na temelju unutarnjeg razumijevanja i dogovora, mogu ocijeniti rad Vijeća ministara u ovih pet-šest mjeseci vrlo pozitivnim. Pratimo sve ono što javnost i svi drugi misle o projektima i radu Vijeća ministara, ali razdvajamo dobronamjerne od zlonamjernih i tendencioznih izjava kojih u našem medijskom diskursu ima već dugo. Takve izjave se ponavljaju kao neka vrsta mantre, poput one floskule o prijenosu nadležnosti koja nije utemeljena ni u jednoj odluci ili potezu Vijeća ministara. Unutar ovako složenih odnosa i imajući u vidu da smo zatekli zastoj na putu euroatlantskih integracija, mogu reći da je Vijeće napravilo značajne iskorake i trasiralo put BiH na tri ključna principa: euroatlantske integracije, ekonomske reforme i vladavina prava.
Večernji list: Što je s rješavanjem otvorenih pitanja sa susjedima? Najavljivana je i zajednička sjednica sa srbijanskom vladom?
- Pozitivni su signali za bilateralnu i regionalnu suradnju na prostoru Zapadnog Balkana dominantno dolazili od BiH. Ne vidim ni jedan potez BiH koji je na bilo koji način mogao poremetiti razvoj suradnje u regiji. Mi dogovaramo zajedničku sjednicu Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije gdje bi na stolu bila neka pitanja koja treba riješiti, kao i potpisivanje nekih sporazuma o suradnji pa i kreiranje mogućnosti da se pojavljujemo prema trećim tržištima. Bit će tu i pitanje dugovanja prema nekim poplavljenim područjima BiH, pitanje prekograničnog prometa i druge teme, ali mislim da je glavna poruka dalje kretanje prema relaksaciji međudržavnih odnosa.
Večernji list: A kada je u pitanju suradnja s Hrvatskom?
- Otvoreni smo i za nastavak suradnje s Hrvatskom i nama iskustva Hrvatske na putu u EU mogu biti dragocjena. Ono što je aktualno u ovom trenutku je činjenica da je Vlada RH zaokupljena skorim izborima i izborno vrijeme je takvo da se šalju i neke poruke koje možda ne odgovaraju realnosti i nakanama i tu su se pojavila neka pitanja te mi očekujemo adekvatne stručne dogovore i odgovore, kao što je odlaganje radioaktivnog otpada u blizini granice s BiH. Također, od RH očekujemo potporu za stav da dio Jadransko-jonskog koridora ide preko BiH. To je važan infrastrukturni projekt i ne bi bilo korektno da se BiH zaobiđe u tom projektu. To bi bila ozbiljna baza za ekonomski razvoj i pozicioniranje Mostara kao istinskog regionalnog ekonomskog središta, a bez te ceste, to je skoro nemoguće. Svi argumenti su na strani BiH i skoro 40 kilometara trase te autoceste se poklapa s koridorom Vc, što znači da da se taj dio ne bi morao ponovno graditi. Hrvatskoj bi ostala Jadranska magistrala skoro isključivo za turiste. Kamionski promet bi s Jadranske magistrale potpuno bio prebačen na Jadransko-jonsku cestu i tu vidim interes Hrvatske. Zato bi i unutar institucija EU koje će o tome odlučivati potpora Hrvatske stavu BiH bila vrlo važna. Mi to i očekujemo. Osim ovih, tu su i pitanja graničnih prijelaza i doista očekujem konkretne rezultate čim izađemo iz predizbornog i izbornog razdoblja u Hrvatskoj.
Kompletan intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
