Prateći posljednjih nekoliko godina zdravstveno stanje stanovništva FBiH, došlo se do saznanja o povećanom broju oboljelih zbog konzumiranja duhana i alkohola, piše Večernji list BiH.
Višestruka korist
Naime, duhan i duhanske prerađevine, kao i alkohol, vodeći su faktori rizika kako za obolijevanje tako i za smrtnost ljudi, koji se može spriječiti samo odgovarajućom Vladinom politikom u ovom području. Pri tome, značajno je napomenuti da se u Federaciji BiH bilježi stalni porast malignih oboljenja koja su prouzročena štetnim životnim navikama, poput pušenja ili uživanja alkoholnih pića. U godišnjim izvješćima o zdravstvenom stanju pučanstva koje za svaku kalendarsku godinu priprema Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, a razmatra i usvaja Parlament Federacije BiH, evidentan je trend povećanja malignih oboljenja te stalni porast mortaliteta. I dalje visok udio u mortalitetu imaju karcinomi bronha i pluća, čiji je nastanak posljedica loših životnih navika uslijed konzumiranja cigareta i alkoholnih pića pučanstva na području Federacije BiH. O tome postoje egzaktni podaci koji otkrivaju koliki je ukupni utrošak sredstava Federalnog fonda solidarnosti na program radioterapije i nabavu citostatika u razdoblju od 2010. do 2015., što iznosi 265,028.403 KM, od čega na troškove radioterapije otpada 39,890.761 KM, a na citostatike 225,131.692 KM. Iz tog razloga, usmjeravanjem dijela naknada od trošarina u zdravstvene svrhe postigle bi se višestruke uštede u zdravstvu. To bi stvorilo višestruke koristi: smanjivao bi se gubitak produktivnosti radnika prouzročen prekomjernom upotrebom duhana i alkohola, teret zdravstvene zaštite onih koji su oboljeli od oboljenja prouzročenih prekomjernim konzumiranjem duhana i alkohola, ljudska patnja povezana s nepotrebnim smrtima i bolestima prouzročenim prekomjernim konzumiranjem duhana i alkohola. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH za 2015., naplata od trošarina na prodane naftne prerađevine, kavu, cigarete i duhanske proizvode, alkoholna i gazirana bezalkoholna pića i vino iznosi 1,414 milijardi KM. Ukupan udio trošarina u neizravnim porezima iznosi 21,9 posto. Osim toga, treba istaknuti da se u BiH trošarine na visokotarifnu robu plaćaju samo na uzak krug određenih vrsta roba, naftu, alkohol, duhanske proizvode, cigarete i rafinirani duhan, kavu, pivo, gazirana i osvježavajuća pića, dok je u zemljama Europske unije mnogo veći opseg trošarina, primjerice, različite robe luksuzne potrošnje, trošarine na usluge u turizmu i ugostiteljstvu visoke kategorije i drugo.
Trošarinska politika
Sve ovo upućuje na to da je potrebno provoditi trošarinsku politiku koja bi proširila spektar neizravnih poreza u BiH, a kojim bi se mogli riješiti problemi i u oblastima poput zdravstva. Ne treba isticati da su inicijative glede izmjena Zakona o trošarinama, a u cilju stvaranja pravnih pretpostavki da se dio prihoda od trošarina usmjeri u zavode zdravstvenog osiguranja, više puta upućivane prema Parlamentu BiH, Vijeću ministara BiH, ali i Upravi za neizravno oporezivanje. U tom kontekstu važno je istaknuti kako je ova odluka dijelom sadržana i u Reformskoj agendi BiH za razdoblje od 2015. do 2018. No, ostaje za vidjeti hoće li biti realizirana u praksi. •
