Preuranjeni pubertet poznat je i otprije, ali danas se događa sve većem broju djece. Što dovodi do ranijeg ulaska djece u pubertet, koji su uzroci, kod koga je češći - dječaka ili djevojčica, koje su moguće posljedice za zdravlje, za Večernji list BiH objasnila je prim. dr. sc. Marija Šandrk Beslać, specijalistica pedijatrije, subspecijalistica pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije.
Večernji list: Djeca u sve ranijoj dobi, djevojčice od osme, a dječaci od devete godine, ulaze u pubertet. Što je do toga dovelo?
- Preuranjeni pubertet definira se kao pojava sekundarnih spolnih obilježja prije 8. godine života kod djevojčica odnosno prije 9. godine života kod dječaka. Varijante preuranjenog puberteta su česte, osobito kod djevojčica, te je važno znati prepoznati i razlikovati uredan i patološki pubertetski razvoj i benigne varijante puberteta. Spolno sazrijevanje, općenito, karakterizira jedinstvena individualna varijabilnost. Početak puberteta visoko je nasljedna poligenska osobina, ali na njega utječu i okolišni čimbenici, poput pretilosti ili kemikalija koje remete endokrini sustav. Posljednjih 30 godina obilježeno je stalnim sekularnim trendom ranijeg početka puberteta kod djevojčica i dječaka diljem svijeta. Iako je dob pojave prve mjesečnice ostala uglavnom nepromijenjena, produljilo se razdoblje od prve pojave sekundarnih spolnih oznaka do punog pubertetskog sazrijevanja. Početak razvoja dojki između 7. i 8. godine života uočen je kod do 10% djevojčica bijele rase. U novije vrijeme aktualizira se pitanje učinka kemijskih spojeva koji utječu na endokrini sustav (eng. endocrine disrupting chemicals, EDC). Riječ je o kemijskim spojevima koji utječu na sintezu, sekreciju, vezanje, djelovanje i eliminaciju endogenih hormona, što može prouzročiti poremećaje funkcije fizioloških procesa i razvoj različitih bolesti. Ovi se spojevi dugoročno nakupljaju u okolišu i unose u ljudsko tijelo vodom, zrakom, hranom ili predmetima koji se koriste u svakodnevnom životu, uključujući i one koji se koriste za održavanje svakodnevne higijene. Osim toga, dokazano je da se EDC-ovi mogu prenijeti s majke na fetus preko posteljice ili na bebu putem majčina mlijeka, a promjene, koje uzrokuju, mogu se prenositi i transgeneracijski. Kao mogući EDC-ovi koji utječu na pubertetski razvoj spominju se ftalati, bisfenol A, antibiotici, feromoni, pesticidi, teški metali. Mnogi od tih spojeva su obesogeni, odnosno stimuliraju nakupljanje bijeloga masnoga tkiva, čime posredno potiču raniji pubertetski razvoj. Kvaliteta i duljina sna utječu na sekreciju melatonina, koji posredno može modulirati pubertetski razvoj. Izloženost stresu također može potaknuti raniji početak puberteta. Istraživanja su pokazala kako i izloženost plavoj svjetlosti tableta i pametnih telefona može promijeniti razinu hormona i povećati rizik od preuranjenog puberteta.
Večernji list: Koji su točni uzroci pojave prijevremenog puberteta?
- U većini slučajeva kada pubertet nastupi rano riječ je samo o ubrzanju normalnog procesa; drugim riječima, alarm zvoni prerano jer sat radi ubrzano. Povremeno pubertet može početi rano zbog poremećaja glavne žlijezde (hipofize) ili dijela mozga koji kontrolira hipofizu (hipotalamus). Ovaj oblik preuranjenog puberteta naziva se središnji preuranjeni pubertet. Rijetko pubertet nastupa rano jer žlijezde koje proizvode spolne hormone, jajnici kod djevojčica i testisi kod dječaka, počinju raditi same od sebe, ranije nego što je to normalno. To se naziva periferni preuranjeni pubertet. I kod dječaka i kod djevojčica nadbubrežne žlijezde, male žlijezde koje se nalaze na vrhu bubrega, mogu početi proizvoditi slabe muške hormone koji se nazivaju adrenalni androgeni, uzrokujući stidne i/ili aksilarne dlake i intenzivan tjelesni miris prije dobi od 8 godina života, ali ovo stanje, koje se naziva preuranjena adrenarha, općenito, ne zahtijeva nikakvo liječenje.
Večernji list: Koliki utjecaj ima prehrana na preuranjeni ulazak djece u pubertet?
- Brojnim istraživanjima potvrđena je povezanost pretilosti i većeg indeksa tjelesne mase s ranijim početkom puberteta kod djece oba spola. Ukupni kalorijski unos u pretpubertetskoj dobi (3 - 7 i pol godina) povezan je s ranijim razvojem dojki, ranijim maksimalnim zamahom rasta i pojavom prve mjesečnice, neovisno o indeksu tjelesne mase u pubertetu. Učinak pojedinih makronutrijenata i tjelesne aktivnosti na pubertetski razvoj nije konzistentan u istraživanima provedenim u različitim dijelovima svijeta.
Večernji list: Je li moguće i kako spriječiti prerani ulazak djece u pubertet?
- Nitko ne može izbjeći neke čimbenike rizika za preuranjeni pubertet, kao što su spol i rasa. Mjere prevencije preuranjenog pubertetskog razvoja trebale bi biti usmjerene na usvajanje zdravih prehrambenih navika, redovite tjelesne aktivnosti na otvorenom i dovoljnu duljinu i kvalitetu sna. Tome treba dodati i izbjegavanje predugog boravka pred ekranima i držanje podalje od djece lijekova i dodataka prehrani koji sadrže estrogene ili testosteron.
Večernji list: Kome se roditelji trebaju prvo obratiti kada primijete nagle promjene kod djece u ranoj dobi?
- Ako roditelji imaju sumnju ili bojazan da je njihovo dijete ušlo ranije u pubertet, najprije se trebaju javiti svome primarnom pedijatru koji ih, nakon toga, šalje na obradu dječjem endokrinologu. Prilikom pregleda i obrade djeteta sa sumnjom na preuranjeni pubertet važno je isključiti fiziološke varijante pubertetskog razvoja, a u slučaju potvrde dijagnoze preuranjenog puberteta utvrditi uzrok, stupanj progresije pubertetskih promjena i potrebu za liječenjem uopće.
Večernji list: U kojim je godinama normalno da djeca ulaze u pubertet?
- Pubertet je proces fizičkog sazrijevanja u kojem se doseže spolna zrelost i postiže sposobnost za reprodukciju. Pubertet najčešće počinje između 8. i 13. godine života kod djevojčica, a kod dječaka između 9. i 14. godine. Važno je znati kako je rast grudi tipično prvi znak pravog puberteta kod djevojčica, a povećanje veličine testisa prvi je znak puberteta kod dječaka. Osim toga, u razdoblju puberteta dolazi i do drugih fizioloških, ali i psihosocijalnih te emocionalnih promjena.
Večernji list: Postoje li neke posljedice (primjerice, psihičke, ali i fizičke) zbog sve ranijeg ulaska u pubertet?
- Neliječeni preuranjeni pubertet obično dovodi do ubrzanog rasta u visinu, ubrzanog koštanog dozrijevanja i niskog rasta u konačnici. Raniji pubertetski razvoj povezuje se i s različitim kroničnim i metaboličkim bolestima. Ranija dob prve mjesečnice povezuje se s višim indeksom tjelesne mase u odrasloj dobi, inzulinskom rezistencijom, hipertenzijom, rizikom za razvoj dijabetesa melitusa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Također, povećavan je rizik razvoja bilo koje maligne bolesti, osobito karcinoma dojke, maternice i jajnika. Rani početak puberteta kod dječaka povezuje se s povećanim rizikom karcinoma testisa. Preuranjeni pubertet može prouzročiti i značajne emocionalne probleme te probleme u ponašanju. Nekoliko je istraživanja pokazalo da su djeca koja su ušla u preuranjeni pubertet izložena visokom riziku od zloupotrebe sredstava ovisnosti, imaju manjak samopouzdanja, sklona su depresiji i društvenoj izolaciji, češće izostaju s nastave, prijevremeno ulaze u spolne odnose, imaju višestruke seksualne partnere i veću prevalenciju neželjenih trudnoća. •
