Često se postavlja pitanje kakvu hranu jedemo, koliko se zdravo hranimo, koliko pozornosti posvećujemo zdravoj prehrani..., no vrlo su često odgovori na ta pitanja i dalje negdje postrani, sve ostane na riječima bez primjene. Kako djeci usaditi zdrave navike kada je riječ o prehrani, koja je hrana za svaki dan, a koju bismo trebali konzumirati samo povremeno..., u razgovoru za Večernji list objašnjava Nevena Pandža, magistrica nutricionizma.
Večernji list: Živimo poprilično ubrzanim načinom života, što se uvelike odražava na način kako se hranimo. No, koliko je zapravo važno držati se nekih pravila kada je riječ o prehrani?
- Nutricionističke preporuke i smjernice koje je izdala Svjetska zdravstvena organizacija te druge nadležne institucije pomažu nam usvojiti glavna načela zdrave prehrane, raznolikost unosa, uravnoteženost nutrijenata po obrocima te umjerenost unosa hrane. Važnost nutricionističkih smjernica i zdrave prehrane još je značajnija u načinu života koji danas većina ljudi živi jer pomaže u prevenciji bolesti povezanih s manjkom sna i tjelesne aktivnosti, sjedilačkim načinom života, nutritivno-siromašnim obrocima i brzim jedenjem, povećanim stresom... Utjecaj hrane i prehrambenih navika ljudi u snažnoj su povezanosti sa zdravljem. Mediteranska prehrana, kao zlatni standard zdrave prehrane, koristi se kao dijetoterapija i prevencija za brojna oboljenja, poput bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, autoimunih oboljenja i dr. Brojna istraživanja upućuju na cjelokupno bolje zdravlje i dulji životni vijek ispitanika koji žive i jedu “po mediteranski”. Imajte na umu da Bosna i Hercegovina pripada mediteranskim zemljama.
Večernji list: Koliko je važno djeci od malih nogu usaditi navike o zdravoj prehrani?
- Učenje i usvajanje zdravih životnih navika u najranijoj dobi temelj je za naše navike u odrasloj dobi. Znanje o prehrani, stavovima i ponašanju djece ne može biti jednokratno i trajno promijenjeno, to je proces koji treba biti kontinuiran i stalno aktivan, projekt cijele obitelji, odgojno-obrazovnog i zdravstvenog sustava te društva u cjelini. Roditelji najprije trebaju biti primjer svojoj djeci što se tiče kvalitete i raznolikosti prehrane. Uključivanje djece u nabavu i pripremu jela, razgovor o djelovanju hrane na naš organizam mogu značajno doprinijeti pravilnom odabiru namirnica kod djece, što će rezultirati boljim stanjem organizma, ali i optimalnom tjelesnom masom prema spolu i dobi.
Večernji list: Koja je hrana za svaki dan, a koju bismo trebali konzumirati samo povremeno?
- Svakodnevne obroke trebali bismo praviti od cjelovitih namirnica koje smo razvrstali u 5 skupina: žitarice i proizvodi od žitarica, voće i povrće, mliječni proizvodi, skupina biljnih i životinjskih proteina (meso, riba, jaja) te masti i ulja. Ove namirnice opskrbljuju tijelo svim nutrijentima potrebnim za adekvatno funkcioniranje organizma te rast i razvoj djece. “Hrana za ponekad” je ona koja se unosi prigodno, a čini svojevrsno zadovoljstvo. Kad radim s djecom, učim ih da se “hrana za ponekad” jede za nečiji rođendan, za blagdane, tijekom izleta, putovanja, za vikend te da su to, npr., torta i kolači, slatkiši, sladoled, neka vrsta grickalica, sokić, pizza i sl. Djeci ne treba hranu dijeliti na dopuštenu i zabranjenu jer se u tom slučaju žudnja za zabranjenom hranom povećava. Od restrikcije dolazi do prejedanja. Istraživanja o roditeljskom utjecaju na prehrambene navike djece pokazuju da djeca čiji roditelji imaju umjerenu restrikciju te ohrabrujući pristup za isprobavanje različitih namirnica imaju kvalitetnije prehrambene navike u odnosu na djecu koja su imala izrazito stroge restrikcije u prehrani.
Večernji list: Postoje li namirnice ili neka pića koja bi trebalo izbjegavati davati djeci ili je moguće jesti sve u umjerenim količinama?
- Djeca u potpunosti trebaju izbjegavati unos kofeinskih i energetskih pića, alkohola, grickalica i sokova s umjetnim bojama, začinima, pojačivačima okusa te sirove i nedovoljno termički obrađene namirnice poput mesa, ribe, jaja... U dječjoj prehrani ne bi trebali biti zastupljeni gazirani sokovi, grickalice s dodacima, visoko procesuirani mesni proizvodi jer često sadrže veću količinu natrija, fosfora, jakih začina, aditiva nego što je preporučeno za dob djece tijekom rasta i razvoja. U dječjoj prehrani treba ograničiti unos pržene, pohane hrane bogate zasićenim masnim i transmasnim kiselinama te proizvoda, kolača, slatkiša s velikom količinom dodanog šećera, masti tropskih ulja, poput palmina te glukozno-fruktoznog sirupa i umjetnih aroma.
Večernji list: Svjedoci smo da je sve više pretile djece, a uzrok tomu je nezdrava hrana koju je danas moguće kupiti na svakom koraku. Kako promijeniti navike u prehrani kod takve djece? Kako im uputiti na problem kako se u kasnijoj dobi ne bi osjećala neugodno, pa čak i odbačeno zbog svoje tjelesne mase?
- Hrana nam je sve dostupnija, svakodnevno se otvaraju nova mjesta s gastronomskom ponudom, a samo uz nekoliko klikova hrana bude na našem kućnom pragu dok mi sjedimo i gledamo TV. Promjene u rukovanju hranom, odabir namirnica, priprema obroka te promjene u prehrambenoj industriji, društveni i tehnološki razvoji promijenili su prehrambene navike ljudi. Djecu moramo educirati, ali promjene možemo očekivati tek s promjenom obiteljskih navika i našeg društva u cjelini. Informiranje djece dok su mlada i uvođenje zdravih prehrambenih navika važno je za njihove prehrambene odabire u odrasloj dobi. Djeca vole interaktivne radionice, kuhanje, kreiranje obroka, u društvu vršnjaka češće i kušaju nove namirnice i jela, osobito ako su ih oni pripremili. Da bi se trenutačne navike društva promijenile, potrebne su strategije i mjere na razini cijele države. Cijene domaćih proizvoda te domaćeg sezonskog voća i povrća ne bi smjele biti veće od uvoznih namirnica. Glavninu jela pravite od namirnica bogatih nutrijentima koje se mogu uklopiti u prosječni kućni proračun poput graha, leće, ječma, jaja, palente, zobenih pahuljica, jogurta, jabuka, kupusa, mrkve, luka, krumpira, svježeg sira, sardine u konzervi...
Večernji list: Nedavno su djeca “poludjela” za pićem Prime i nekim jako ljutim čipsom čija je cijena bila poprilično visoka. Osim što su preskupi, kako djeci objasniti da su to marketinški trikovi, odnosno da ni jedan sok ili čips nije vrijedan tog novca, a uz to je, što je posebno važno, jako nezdrav i može ostaviti negativne učinke na njihovo zdravlje.
- Zbog online marketinga, šarenih boja, primamljivih okusa te ekskluzivnosti nabavljanja navedenog napitka po visokim cijenama stvorila se dodatna žudnja te pojačana kupnja i konzumacija tog napitka među djecom i mladima. Napitak Prime je kreiran na bazi filtrirane vode i kokosove vode, navodi se da je bez šećera jer sadrži umjetne zaslađivače (sukraloza i acesulfam K), dodane arome, vitamine, minerale. Hidratacijska varijanta sadrži dodane aminokiseline, dok energetska verzija sadrži 200 mg kofeina po pakiranju. Navedeni sastav može utjecati na pojačanu aritmiju, lupanje srca, probavne tegobe te otežan rad jetre i bubrega. I na samoj stranici Prime napitka navodi se da se energetska verzija nikako ne preporučuje djeci ispod 18 godina, trudnicama, dojiljama i osobama osjetljivim na kofein, dok bih ja dodala da ne preporučujem ni ostale varijante tog pića. Za hidraciju organizma koristite običnu vodu, nezaslađene biljne čajeve, cijeđene sokove koji sadrže prirodno prisutne vitamine i minerale te doprinose zdravlju osobe. Unesena hrana i piće izravno utječu na tjelesno i mentalno zdravlje djece i mladih, zato je važno da bude nutritivno kvalitetna.
Večernji list: Savjet roditeljima. Kako na što jednostavniji način djecu i tinejdžere mogu naučiti zdravim navikama?
- Razgovarajte s njima o hrani. Budite im primjer. Uključite ih u kupnju, slaganje hrane i pripremu obroka u skladu s dobi. Time jačamo njihov zdravi odnos prema hrani. Ne kupujte velike količine slatkiša, sokova, grickalica koje stoje u posebnom mjestu u kući, radije stavite voće, orašide, vodu ili kompot od voća na stol. Pokušajte imati bar jedan zajednički obrok dnevno za kuhinjskim stolom, bez mobitela i TV-a. Ne pravite dva različita ručka, ako se neko jelo izrazito ne voli, umjesto naručivanja pizze, neka se pojede juha ili neki dio ručka ili npr. tortilja s povrćem i mladim sirom. Hrana ne bi trebala biti izvor stresa i frustracije, ni kod djece ni kod roditelja. Ako vam je potrebna pomoć na ovom polju, svakako potražite savjete multidisciplinarnog pristupa liječnika, nutricionista, psihologa, kineziologa. Promjene dolaze korak po korak, a ne preko noći. •
