U BiH se dnevno dogode dvije do tri krađe identiteta. Dok građani, ponekad, bezbrižno izvršavaju svoje svakodnevne obveze, netko pod njihovim imenom i prezimenom provodi nezakonite radnje. Koliko je stvar kompleksna, najbolje je objasnio Vahidin Đaltur, stalni sudski vještak informacijsko-komunikacijske oblasti i predavač na Američkom sveučilištu u Sarajevu u oblasti cyber-sigurnosti.
Društvene mreže
Istaknuo je u razgovoru za N1 kako se krađe identiteta događaju puno češće nego što to javnost zna ili institucije to hoće priznati. - Bez obzira na to je li riječ o krađi identiteta, primjerice, lažnim predstavljanjem na društvenim mrežama ili kartičnim pronevjerama, odnosno pronevjerama što se tiče transfera novaca, banke to neće priznati jer je loše za poslovanje. Siguran sam da svakodnevno u BiH imamo dva do tri slučaja krađe identiteta, govori ovaj stručnjak. Što se tiče same zaštite svog identiteta, prvi zadatak je imati kompleksnu lozinku. - Potrebno je izbjegavati datume rođenja, lozinku raditi od kombinacije brojeva, simbola, velikih i malih slova. Svojim istraživanjima došao sam do podataka da 95 posto osoba koristi iste lozinke. Teško je imati nekoliko složenih lozinki. U prosjeku ljudi imaju 5 do 6 lozinki koje koriste za mail, društvene mreže, ulazak na računalo i napadač će, ako “probije” samo jednu vašu lozinku, onda vjerojatno to uraditi i s ostalima, govori stručnjak. Također, ako dođe do upadanja u sustav, ranije brisanje podataka klikom na tipku “delete” nije bespovratno izbrisalo dokumente. Cyber-kriminalci ponovno mogu doći do njih. - Ako mislimo, a vjerujem da 90% ljudi smatra kako je pritiskom na taster “delete” nešto trajno izbrisano, onda je to zabluda. Ništa se ne može trajno izbrisati. Postoje specijalizirani alati koji su namijenjeni za trajno uništenje podataka i to su većinom vojni alati. Međutim, ako fizički uništimo tvrdi disk, možemo se nadati da su podaci nepovratno izgubljeni, govori ovaj stručnjak.
Borba s kriminalom
Što se tiče spremnosti Tužiteljstva za obračun s cyber-kriminalom, Đaltur ističe da taj proces zahtjeva jako skup alat za istragu, ali i jako veliku logistiku. Ističe da je cyber-kriminal na velika vrata ušao u BiH i da će sve više kadra trebati za borbu s ovakvom vrstom kriminala. - Osnovne licencije su skupe, one polazne s kojima možete raditi osnovnu istragu su iznad tri tisuće dolara, a rastu i do 20 tisuća dolara. Talijanska policija koristi jedan Linuxov program koji je slobodan, licencija je slobodna i koriste ga u službenim istragama, on je referentan. Koristim ga ja, koriste ga moji kolege, tako da na sudu nemamo problema, kazao je za N1 stručnjak Đaltur. U godinama koje slijede cyber-kriminal zasigurno će postati sve ozbiljnija prijetnja za sigurnost BiH i njezinih žitelja, dok je u svijetu to već dulje vrijeme pojava koja može ugroziti sigurnost i zbog koje su mnogi zabrinuti.
