Veliki val poskupljenja, koji praktično traje već godinu dana, a koji se posebice iskazuje kroz rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, nagnao je mnoge europske države tražiti strategiju kojom bi ublažile udar na kućne proračune, a neke, poput Poljske, povukle su potez kojim su privukle pozornost ne samo susjeda već i šireg područja. Naime, veliki broj Čeha pohrlio je preko granice u Poljsku nakon što je vlada te zemlje privremeno ukinula PDV na osnovne životne namirnice. Riječ je o odluci kojom su vlasti u Poljskoj od 1. veljače oslobodile poreza na dodanu vrijednost kruh, mliječne proizvode, meso i prerađevine, dok je PDV smanjen i na gorivo s 23 na osam posto, piše Večernji list BiH.
Stigao prijedlog
I dok zemlje poput Poljske traže različite načine kako smanjiti inflatorne udare koji se reflektiraju na pad kupovne moći građana, a samim time i na razinu potrošnje, u BiH se i dalje vode rasprave kako zaštititi domaću proizvodnju, odnosno kako usmjeriti novčane inpute u one segmente koji će polučiti najbolje rezultate.
Ipak, pojedini predstavnici vlasti krenuli su s prijedlozima koji se upravo vežu uz PDV. Tako je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio za Srnu kako će predložiti smanjenje stope PDV-a na brašno, ulje, šećer i ostale osnovne životne namirnice na 10 posto. Dodik je pritom istaknuo kako je smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice jedna od mjera koja bi sigurno zauzdala povećanje cijena i ublažila udar inflacije na obiteljske proračune u cijeloj BiH. Dodik je također potvrdio i kako bi navedena mjera bila privremenog karaktera i mogla bi se ograničiti do kraja ove godine dok se ne stabilizira tržište. - Diferencirana stopa PDV-a, uz ograničenje marži u maloprodaji, u ovom bi trenutku bila sasvim primjeren odgovor na inflatorni udar - objasnio je Dodik. Nadalje, izjavio je i kako, budući da BiH ima najnižu stopu PDV-a u Europi, smatra kako je vrijeme da se poveća PDV na luksuz, a da porezi na osnovne životne namirnice budu smanjeni.
Istodobno, poljoprivrednici su jasni u stajalištima kako je svakako potrebno povećati iznose za stimuliranje proizvodnih kapaciteta u BiH.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, u razgovoru za Večernji list kaže kako je pak put i rješenje kojim Bosna i Hercegovina treba ići izdvajanje što više sredstava za domaću poljoprivrednu proizvodnju, a što je način za podizanje proizvodnje na višu razinu, a samim time bilo bi više i domaćih proizvoda na policama. U situaciji u kojoj bi građani BiH više kupovali domaće proizvode došlo bi se do toga da ti proizvodi u konačnici budu i jeftiniji.
- To je spas, kao i potreba da se poticaji isplaćuju navrijeme, da ljudi ne čekaju sredstva. Evo, sjetva nam počinje za nekoliko dana, a kod nas još uvijek nema proračuna - upozorio je Bićo. Inače, problem konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje uglavnom je vezan uz visinu isplate poticaja, a kada se ti iznosi usporede s onima u zemaljama okruženja, dolazi se do jasnog zaključka što bi trebalo mijenjati ako Bosna i Hercegovina želi imati veći broj vlastitih proizvoda na raspolaganju.
Nužnost ulaganja
Bićo je i nedavno objasnio kako je Hrvatska prošle godine uložila u poljoprivredu milijardu i pol eura, a u Bosni i Hercegovini, kada se sve zbroji, ne uloži se ni 100 milijuna eura. Kada se tomu dodaju i neki drugi ograničavajući čimbenici, poput nedovoljnog ulaganja u modernizaciju proizvodnih pogona, jasno je zbog čega je BiH i dalje daleko od ostvarenja svih potencijala kada je riječ o proizvodnji hrane. Struka je pritom jasna u ocjeni kako je nužno raditi i na povećanju kapitalnih investicija, odnosno ulaganju u razvojna središta koja će nuditi mogućnost brze prilagodbe tržišnim izazovima, ali i pružati vrijedne savjete poljoprivrednim proizvođačima.
