Potpuna politička blokada institucija Bosne i Hercegovine traje već puna tri mjeseca, ali ni prije toga nismo se mogli pohvaliti posebnim rezultatima rada institucija, poglavito na državnoj razini. Nakon nametanja izmjena Kaznenog zakona BiH, parlamentarni domovi, Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH gotovo da i nisu zasjedali, piše Večernji list BiH.
BiH vani nevidljiva
Zastupnički dom održao je jednu sjednicu obilježenu svađama oko smjene pojedinih ministara, Vijeće ministara usvojilo je tek odluku o privremenom financiranju kako ne bi došlo do kolapsa kompletnog administrativnoga aparata na državnoj razini, dok je Predsjedništvo uspjelo donijeti tek nekoliko odluka, i to bez unutarnjeg konsenzusa. Ovakvo stanje pokazuje koliko je zapravo umrtvljen rad institucija na državnoj razini. Usvajanje bilo kakvih zakona uopće se ne spominje. U parlamentarnoj proceduri, odnosno nekoj fazi postupka, oko 80 je zakonskih prijedloga, uključujući i one starije od osam godina.
Prema dostupnim informacijama, sve je više međunarodnih i bilateralnih ugovora koji čekaju na potrebnu proceduru u nekoj od spomenutih institucija BiH. Država sve teže ispunjava i svoje međunarodne obveze, dok je na vanjskopolitičkom planu potpuno nevidljiva. Sve se svodi na povremena sudjelovanja na međunarodnim forumima, gdje se također istupa bez usuglašenoga stava unutar države. Najjednostavnije rečeno, BiH je na vanjskopolitičkom planu nevidljiva i gotovo je isključivo objekt, a ne subjekt međunarodne politike.
O tomu se gotovo i ne govori u posljednje vrijeme, ali europski put Bosne i Hercegovine potpuno stagnira također zbog nepostojanja unutarnjeg konsenzusa, ali i nefunkcioniranja institucija. I posljednje izvješće o napretku koje je objavila Europska komisija pokazuje poražavajuće stanje. Progresa nema gotovo ni u jednoj oblasti, a uz Kosovo, BiH je na začelju procesa pridruživanja Europskoj uniji. Zabrinjavajuće je što ni ovako negativan stav iz Bruxellesa nije naišao na bilo kakav odjek u BiH.
Spomenutim usvajanjem odluke o privremenom financiranju nakratko je izbjegnut prestanak funkcioniranja cjelokupnog državnog aparata. Sad se postavlja pitanje kako će Bosna i Hercegovina ubuduće izvršavati svoje međunarodne obveze, poglavito u situaciji kada su mogući dodatni izazovi zbog pandemije koronavirusa i migrantske krize. Iako ni prethodne godine u postdaytonskoj BiH nisu bile obilježene blagostanjem i harmonijom, ova je ipak najteža i po učincima državne vlasti, a i po ozračju nepovjerenja te tenzija koje se svakodnevno stvaraju.
Unutar Federacije BiH situacija je bolja kada je u pitanju rad institucija, ali problemi se također nagomilavaju zbog političkih tenzija izazvanih prvenstveno nepostojanjem hrvatsko-bošnjačkoga dogovora o reformi izbornog zakonodavstva. Vlada Federacije kontinuirano zasjeda i donosi odluke, pa se može reći kako na razini izvršne vlasti i nema puno poremećaja zbog političkih problema. Međutim, prohodnost odluka u Parlamentu FBiH vrlo je mala i jasno je kako ne postoji jasna parlamentarna većina. Najbolje to potvrđuje mali broj zakonskih prijedloga usvojenih u ovoj godini.
Brojni problemi
Federacija ima i vladu koja je nepotpuna. Zbog prelaska ministrice Elvire Dilberović u diplomatsku službu te smrti ministara Salke Bukvarevića i Vjekoslava Mandića aktualna entitetska Vlada radi u krnjem sastavu. To također vrlo nepovoljno utječe na njezinu produktivnost. Očekuje se i skoro razmatranje entitetskoga proračuna za iduću godinu u Parlamentu Federacije BiH. Dodatni doprinos nestabilnosti ovog entiteta bilo bi odbijanje predloženog proračuna jer bi to, uz sve drugo, donijelo i fiskalnu nestabilnost te ugrozilo isplatu socijalnih naknada, pa i plaća.
Kako će se nefunkcionalnost institucija i politički problemi odraziti na dva velika problema koja nadilaze granice BiH, teško je procijeniti, ali sigurno ne idu u prilog kvalitetnom odgovoru države. Riječ je o migrantskoj krizi i pandemiji koronavirusa, koje traže brz i učinkovit odgovor države.
