Novoimenovani ministar sigurnosti BiH (SDA) Selmo Cikotić dobro zna na koji način su skončala 23 nasilno odvedena hrvatska logoraša iz logora Armije BiH u Bugojnu, a samim time i gdje su tijela za kojima se godinama traga. Kao zapovjednik Operativne skupine Zapad, Cikotić je o “23 zatvorenika koja zbog težine počinjenih djela imaju poseban tretman” pisao zapovjedniku 3. Korpusa Armije BiH Enveru Hadžihasanoviću. U izvješću nadređenom Hadžihasanoviću od 19. rujna 1993., piše Večernji list BiH.
Sudbina Hrvata
Cikotić opisuje stanje u uskopaljskoj dolini, u zoni odgovornosti Operativne skupine Zapad čiji je zapovjednik. Osim borbenih djelovanja na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Cikotić Hadžihasanovića detaljno informira o zarobljavanju 470 pripadnika HVO-a u Bugojnu te potrebi zadržavanja njih 317, zajedno s dvama zarobljenim pripadnicima HVO-a iz Uskoplja jer, po njegovoj procjeni, za razliku od 66 otpuštenih zarobljenika, ovih 319 su za suđenja i nisu za puštanja. U istom dopisu Cikotić izdvaja “po težini počinjenih djela” skupinu od 23 zarobljenika. Zapovjednik 3. Korpusa Armije BiH Enver Hadžihasanović istog dana u odgovoru Cikotiću traži da 23 zarobljenika prebaci u Kazneno-popravni zavod u Zenicu te će se on (Hadžihasanović), kako navodi u dopisu, “natezati s UNPROFOR-om, europskim promatračima, Međunarodnim crvenim križom i ostalim međunarodnim organizacijama glede njihova puštanja”.
U istom dopisu Hadžihasanović poručuje Cikotiću da je suglasan glede postavljanja časnika UNPROFOR-a za vezu u zoni odgovornosti OG Zapad, ali da ga treba držati dalje od naređenja i izvješća čelnika Armije BiH. “Ti odredi jednog dobrog našeg časnika koji, po mogućnosti, poznaje engleski jezik da ga prati. Ti nastavi svoj posao prema našem dogovoru”, poručio je Cikotiću Hadžihasanović. Posao Cikotića očito je bio i prebaciti 23 hrvatska zarobljenika u Zenicu. Na to ga je Hadžihasanović upozorio i u dopisu od 7. listopada 1993.. “Ponovno vam skrećemo pozornost na to da prebacite ona 23 bojovnika HVO-a o kojima ste pisali da su počinila velika zlodjela”, upozorio je Hadžihasanović Cikotića. Da se Cikotić oglušio na više puta ponovljenu zapovijed nadređenog, potvrđuje izvanredno izvješće adresirano na Zapovjedništvo 3. Korpusa Armije BiH i Zapovjedništvo Operativne skupine Zapad. U njemu se jasno optužuju zapovjednici navedenih postrojbi Hadžihasanović i Cikotić za neispunjavanje obveze prebacivanja 23 hrvatska logoraša iz Bugojna u Zenicu.
“Po ovom izvješću vidi se da od 17. rujna do 7. listopada 1993. zarobljena 23 Hrvata nisu stigla u KPZ Zenica, a za to su odgovorna ova dva zapovjednika - Selmo Cikotić i Enver Hadžihasanović”, stoji u posebnom izvješću Armije BiH koje je dio dokumentacije koje je Haaški sud ustupio bh. pravosuđu radi procesuiranja odgovornih za zločine pred bh. pravosuđem. Prepiska između Hadžihasanovića i Cikotića potvrđuje Cikotićevu odgovornost za nestanak 23 hrvatska zatočenika, ali i da je, uz Dževada Mlaću, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, odgovoran za likvidaciju Bugojanske skupine. Prema rečenici iz ratnog dnevnika Dževada Mlaće, koji je bh. pravosuđu dostupan od 2007.: “Službeno - ne smijemo imati civilnih zarobljenika. Tajno - ekstremni dio zarobljenih vojnika likvidirati”, a čiju je autentičnost potvrdio sam Mlaćo na Sudu BiH. Cikotić je proveo ono što mu je Mlaćo naredio i proveo “likvidaciju ekstremnog dijela hrvatskih zarobljenika”. Četiri tijela iz navedene skupine pronađena su proteklih godina, a još četiri ekshumirana su u posljednjih nekoliko dana na lokalitetu Rostovo.
Pravosuđe na potezu
Uz prigovor na Cikotićevo nezakonito brisanje iz optužnice, Tužiteljstvu BiH ovih dana proslijeđen je niz dokaza koji terete novoimenovanog ministra sigurnosti BiH. Među njima je i prepiska između Cikotića i Hadžihasanovića, potvrdio nam je odvjetnik svjedoka Tužiteljstva iz Bugojna Bruno Božić. Kao i druge dokaze, lako je moguće, sumnjaju obitelji žrtava, da je i ovaj dokaz tužiteljica Slavica Terzić prilikom brisanja Cikotića iz optužnice, jednostavno, uklonila. Samo tako bivša je tužiteljica mogla napisati da protiv Cikotića nema dovoljno dokaza za zločine nad Hrvatima Bugojna.
Pronalazak tijela kao ključnih materijalnih dokaza trebalo bi vratiti Cikotića na optuženičku klupu. Prepiska s Hadžihasanovićem potvrđuje da je Cikotić svih 27 godina znao sudbinu nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, a i lokacije s njihovim tijelima. Sumnje bugojanskih Hrvata da je upravo Cikotić među najodgovornijim za progone i zločin, nasilna odvođenja i ubojstva, potvrdile su se. Na Tužiteljstvu BiH je da ovog puta odradi svoj posao, bez pritisaka SDA. •
Živi bili pa vidilo što će se desiti. Pojedinci u Sarajevu smatraju da je BiH njihova privatna država.