Zemlja s najnižim poreznim stopama na dobit i dohodak, niske cijene energenata, obrazovana radna snaga, geografska blizina velikim europskim industrijskim središtima..., sve su ovo argumenti koji idu u prilog Bosni i Hercegovini kada govorimo o stranim ulaganjima koja bi, u skladu s navedenim argumentima, trebala biti financijski značajno vrjednija. Međutim, kako je vidljivo iz pokazatelja, zemlja se i dalje bori da privuče snažnije strane investicije te iz nekog razloga u tome ne ide dinamikom i koracima kojima bi, u skladu sa svim onim prednostima, trebala. A razlog zbog kojeg nemamo snažniji investicijski zamah kada govorimo o stranim ulaganjima je višeslojan i odgovor na pitanje s početka teksta traži multidisciplinaran pristup problematici, onakav koji će u obzir uzeti sve elemente koji potencijalne investitore možda u startu odbijaju od Bosne i Hercegovine. Naravno, prvo mjesto drži politička nesigurnost, što je posljedica dugotrajno neriješenih pitanja, kao i čestih političkih kriza. Kapital, odnosno novac, voli sigurnost i izglede da će se ulaganje višestruko isplatiti, a to u slučaju BiH traži dugotrajno razdoblje političke stabilnosti.
Što su prepreke
Dalje, analitičari se slažu kako je birokracija i dalje kamen spoticanja snažnijem investicijskom ciklusu. Prema nedavnom izvješću Svjetske banke, po operativnoj učinkovitosti Bosna i Hercegovina postiže dobre rezultate u oblasti lokacije poslovanja, gdje je za prijenos vlasništva nad komercijalnom nekretninom potrebno 30 dana, što je znatno brže od globalnog prosjeka od 56 dana. Međutim, zemlja zaostaje po pokretanju poslovanja, gdje je potrebno 79 dana za registraciju domaće tvrtke i 88 dana za stranu tvrtku, što je znatno dulje od globalnog prosjeka od 32 odnosno 39 dana. No, aktivnosti koje se provode u smislu digitalizacije usluga i pojednostavljenja procedura pravi su korak na kojemu treba inzistirati i dalje, a rezultati će zasigurno doći u obliku češćih i izdašnijih vrijednosti izravnog stranog investiranja.
A sada o onim pozitivnim stvarima uslijed kojih BiH može biti "nova Azija" za bogata europska tržišta koja, uslijed poremećenih lanaca opskrbe i geopolitičkih izazova, traže geografski bliže lokacije za svoje proizvodne pogone.
Na prvom mjestu ogromnih prednosti nalazi se porez na dohodak, koji je u Federaciji BiH 10 posto, a u Republici Srpskoj 8 posto, što BiH kao državu čini jednom od onih koje su u tom segmentu u komparativnoj prednosti kada je riječ o ulaganjima.
Nadalje, kako se moglo čuti ovih dana na stručnoj raspravi o temi "Zašto (ne) investirati u BiH", zemlja ima iznimno mali porez na dobit u odnosu na druge zemlje, od svega 10 posto.
Također, Bosna i Hercegovina nema porez na dividendu, koji u Švedskoj iznosi 30 posto, a u Irskoj više od 50 posto.
Što bi trebalo raditi dalje kako bi se ove komparativne prednosti u znatnijoj mjeri iskoristile? U prvom redu važno je nastaviti aktivnosti na smanjenju zbrojne stope doprinosa na plaću, koja je i dalje iznimno velika te u startu opterećuje poslodavce i sprječava ih u namjeri podizanja osobnih primanja radnika. Federacija je na dobrom putu te se u sklopu reformskih napora usmjerenih prema stvaranju što povoljnijeg poslovnog ambijenta, koji treba rezultirati većim brojem novih radnih mjesta, ali i stvaranjem preduvjeta za povećanje osobnih primanja radnika, uz istodobno zadržavanje fiskalne stabilnosti, razmatra set strateški značajnih fiskalnih zakona koji bi trebao donijeti značajno smanjenje zbrojne stope doprinosa, donosi portal Večernjeg lista BiH.
Važnost digitalizacije
Radi se i na digitalizaciji usluga, pa je tako u ovom entitetu prve korake napravio i integrirani online sustav za registraciju poslovnih subjekata u FBiH koji će svoje rezultate tek imati u vremenu koje dolazi, a koji bi mogli, u sinergiji s navedenom poreznom reformom, dovesti do značajnih, pozitivnih promjena u smislu privlačenja većeg broja investicija. Istodobno, IDDEEA je primijenila elektroničke web-servise i omogućila elektroničku razmjenu podataka kako bi se izbjegla dugotrajna čekanja i potreba za tiskanjem CIPS-ovih potvrda. IDDEEA je pozvala sva tijela, općine, gradove, banke i druge institucije da podnesu zahtjev za pristup elektroničkim web-servisima te naglasila kako će pružiti besplatnu podršku i omogućiti elektroničku razmjenu informacija o prebivalištu građana putem sigurnih i učinkovitih digitalnih kanala.
A kako stojimo s brojkama? Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) objavila je rezultate statističkog istraživanja prema kojem su izravne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini iznosile 1,89 milijardi KM. Tokovi izravnih investicija u 2023. godini za 378 milijuna veći su nego u prethodnoj, 2022. godini, kada su iznosili 1,52 milijarde KM. Nastavio se trend rasta reinvestirane zarade postojećih poduzeća sa stranim investicijama i u 2023. godini. Također, zabilježeno je povećanje investicija i u obliku vlasničkih udjela, a pratilo ga je značajno povećanje investicija u obliku ostalog kapitala. Sve ovo bi moglo biti i znatno bolje onoga trenutka kada se napravi snažniji iskorak u smislu poboljšanja poslovne klime, piše Vecernji.ba.
