U odnosu na kraj prošle godine, broj predviđenih stanova za gradnju je manji za 54 posto. Tako se u ovim podacima navodi da je broj izdanih odobrenja za gradnju u lipnju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani manji za 26,6 posto, a u odnosu na kraj prošle godine za 29,3 posto.
Ukupno su izdana 293 odobrenja za gradnju, a od toga 219 objekata novogradnje i 74 objekta niskogradnje. Ističe se da je u visokogradnji planirana gradnja 423 stana, i to 19 jednosobnih, 119 dvosobnih, 123 trosobna, 100 četverosobnih i 71 peterosobni stan. Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjolučke agencije "Euro-agent", navela je za Nezavisne novine da je osnovni razlog smanjene stanogradnje u BiH zasićenost tržišta.
Tu je još jedan razlog, a to su visoke cijene. Domaće stanovništvo te mladi ljudi vrlo teško mogu priuštiti sebi stanove po ovim cijenama, odnosno rast njihovih plaća ne prati rast cijena nekretnina, odnosno stanova. Barem je tako u Banjoj Luci. Ljudi iz inozemstva koji su kupovali tijekom prethodnih godina tada su povećali rast stanogradnje pa je došlo do zasićenosti tržišta - objasnila je Gatarić Vasilić.
Na pitanje je li zbog slabije potražnje moglo doći do nižih cijena stanova, ona odgovara da je to jako teško predvidjeti. - Cijene trenutačno stagniraju, ali hoće li rasti ili padati, jako je teško prognozirati. Sve ovisi o interesu kupaca, ako je velika potražnja, cijene će biti veće, ako se smanji potražnja, onda je normalno da cijene stagniraju ili da eventualno dođe do pada. Investitori osjete kolika je potražnja i zanimanje, zato se i manje gradi - naglasila je Gatarić Vasilić.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istaknuo je da analiza ovih statističkih podataka treba uzeti u obzir dvije stvari. - Prva se odnosi na činjenicu da je "bum" potražnje u prethodne dvije godine doveo do većeg broja izdanih odobrenja za gradnju, ali da je uslijed problema s radnom snagom jedan broj rokova probijen te da se objekti završavaju i u ovoj godini. Druga činjenica se odnosi na razdoblje visoke inflacije kada je štednja u bankama zbog negativne realne kamatne stope bila neisplativa pa su se forsirala ulaganja u nekretnine - kazao je Mlinarević za Nezavisne novine. Prema njegovim riječima, s padom inflacije ovaj dio potražnje za nekretninama je opao.
