Oko 200 KM više bit će potrebno izdvojiti za registraciju prosječnog automobila u dijelu BiH. To znači da osiguravajuća društva više neće moći davati popuste kao što su besplatni tehnički pregled, vraćanje dijela novca po uplaćenoj polici i slično, a dogovor o tome postignut je tek nedavno.
Značajno skuplje
Prema riječima Bojana Popovića, predsjednika Skupštine Udruge društava za osiguranje Republike Srpske, zakon će biti jednak za sve. - Udruga osiguravajućih kuća vratila se na to da se zakon apsolutno mora primjenjivati i mora biti jednak za sve. Točno je da nema popusta prilikom registracije vozila. Zahtjev Agencije za osiguranje, Ministarstva financija i ostalih institucija je da više nema tih nelegalnih radnji - rekao je za Nezavisne. Kako je za ovaj medij istaknuo jedan od agenata koji se bavi registracijom automobila, registracija će biti značajno skuplja u odnosu na ranije. - Prije su osiguravajuće kuće nudile besplatan tehnički pregled, vraćale dio novca kada se plati polica i davale popuste na policu od deset, dvadeset posto i slično. Sada toga više nema i osiguravajuća društva ne žele davati te popuste, tako da je registracija značajno skuplja u odnosu na prije. Naravno, sve ovisi o visini police, odnosno o vrijednosti automobila i slično, ali nekome će registracija biti skuplja 100 KM, a nekome mnogo više - ispričao je ovaj agent za Nezavisne novine.
Nažalost, to je samo dio novih troškova s kojima se bh. građani susreću u posljednje vrijeme. U problemu su i autoškole u kojima je zbog rasta cijena obuke za polaganje vozačke dozvole sve manje novih vozača. - Nekada smo pun spremnik goriva plaćali 90 KM, a sada on stoji 160 KM. Od nove godine porasli su i troškovi održavanja vozila, troškovi servisa i sve što je izravno vezano uz naš posao - kazali su nedavno instruktori vožnje istaknuvši kako su bili prinuđeni korigirati cijene naviše. Drastično je poskupjelo i gorivo. Početkom godine bh. građani litru su prosječno plaćali 2,20, a trenutačno je i iznad 3 KM. No, ono što ipak najviše zabrinjava je drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica. Kako je pokazao i podatak državne Agencije za statistiku, u godinu dana bh. građani samo za hranu izdvajali su 20 posto više novca nego lani, dok su stanovnici Europske unije, pokazuju podaci Eurostata, izdvajali 8,9 posto novca više. Koliko su drastično cijene rasle, najbolje pokazuje cijena pilećeg filea koji je nedavno stajao gotovo 17 KM. Naravno, poskupljenja nisu zaobišla ni druge namirnice. Cijena kruha u prosjeku je s 2,30 KM rasla na 2,90 KM, kilogram brašna s 1,10 KM na 1,60 KM, riža s 3 KM na 3,70 KM. Rekordan rast cijena zabilježen je kod ulja, a prema podacima državne Agencije za statistiku, s oko 2,70 KM poskupjelo je u prosjeku na 5,10 KM po litri. Ogrjevno drvo skuplje je u prosjeku za 10 KM. U travnju prošle godine po kubnom metru stajalo je 80,50 KM, dok je za istu količinu u istom mjesecu ove godine bilo potrebno izdvojiti 90,20 KM.
Izračun košarice
Izračun potrošačke košarice koji je radio Savez samostalnih sindikata BiH pokazuje kako je ona u travnju u odnosu na ožujak skuplja za 73,88 KM. Za hranu, piće, higijenu, održavanje kućanstva, obrazovanje, odjeću i obuću, obrazovanje... četveročlanoj obitelji u travnju su bile potrebne 2493,84 KM, dok je prosječna plaća, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, iznosila 1046 KM. Prema njihovim pokazateljima, pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 41,94%, što nije dovoljno ni za hranu za koju je potrebno izdvojiti 44,43% novca od iznosa potrošačke košarice.
Toliki rast cijena teško je pratiti, zbog čega su bh. građani sve češće primorani na zaduživanje, a prema podacima Centralne banke BiH, zaduženja građana na kraju ožujka ove godine činila su polovinu ukupnih kredita koji su iznosili 21,5 milijardi KM.
