Drugi radni dan Hrvatskog iseljeničkog kongresa na Sveučilištu u Mostaru predstavio je trinaest panela na kojima je sudjelovalo oko osamdeset izlagača, znanstvenika i stručnjaka iz cijelog svijeta koji se bave iseljeničkim i migracijskim temama i očuvanjem hrvatskog nacionalnog identiteta.
Na kongresu su još sudjelovali gospodarstvenici, umjetnici, stručnjaci svih generacija te iseljenici i povratnici u domovinu koji su predstavili svoj rad i iskustva. Inače, na Petom hrvatskom iseljeničkom kongresu, koji se na Sveučilištu u Mostaru održava od 30.
lipnja do 3. srpnja pod geslom "Izazovi i perspektive zajedništva”, predstavljeno je oko 150 izlaganja, a više od 200 sudionika razgovaralo je o iseljeničkim i migracijskim temama.
Ratovi i ratni tragovi
„Ratovi i ratni tragovi“ naziv je panela kojim je započeo drugi radni dan Petog hrvatskog iseljeničkog kongresa na Sveučilištu u Mostaru, a moderirao ga je Hrvoje Mandić. Ante Nazor ispred Hrvatskog memorijalnog centra Domovinskog rata govorio je o politici Republike Hrvatske i predsjednika Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih. Podsjetio je na govore predsjednika Tuđmana u kojima spominje stav hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini te istaknuo ulogu Republike Hrvatske i Hrvata u očuvanju i obrani Bosne i Hercegovine, a osvrnuo se i na razloge i tijek sukoba između Armije BiH i HVO-a na dijelu Bosne i Hercegovine. Saša Mrduljaš ispred Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split izlagao je rad na
temu „Ključni cilj: opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini“, naglasivši da bi bilo korisno da hrvatska politika učini sve što je potrebno da osigura opstojnost hrvatskog naroda u BiH, da osigura njegovu egzistencijalnu i demografsku kapacitiranost tj. ciljeve koji nužno neovise o načinu regulacije političko-pravnog statusa. Na panelu je sudjelovala i Anita Martinac iz Središta HSK za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH koja je govorila o temi stradanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini tijekom Drugog svjetskog
rata i u poraću.
Dražen Barbarić sa Sveučilišta u Mostaru i Instituta za društvena istraživanja izlagao je o politici dostojanstva, strukturnom i kulturnom nasilju kao faktoru depopulacije Hrvata u Bosni i Hercegovini kazavši kako će politika dostojanstva postati ključna varijabla opstanka manjinske nacije Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Velimir Veselinović sa Sveučilišta u Zagrebu predstavio je Hrvatsku stranku prava u Bosni i Hercegovini (1990. – 1999.).
Kultura sjećanja
Panel pod nazivom „Kultura sjećanja – identitetski i ekonomski aspekti“ moderirala je Sanja Seljan. Temu „Kružna kreativnost i očuvanje autentičnosti“ predstavili su Josipa Mijoč, Tihomil Matković i Ivana Jobst s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. - S obzirom da je kreativna industrija mjera razvijenosti društva jer počiva na inovativnosti, znanju i
proizvodnji prototipa, njezina je kružna uloga posebno istaknuta u (visoko)obrazovnim procesima te povezivanju sa sveučilištima – istaknuli su autori.
Jasna Horvat, Josipa Mijoč i Ivana Plaščak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorili su o ulozi kulturne jezgre u projektnim povezivanjima. Petar Elez ispred Državnog arhiva u Vukovaru izlagao je o kulturno-znanstvenoj i odgojno-obrazovnoj djelatnosti Državnog arhiva u Vukovaru u kontekstu istraživanja suvremene povijesti Srijema.
Tanja Trošelj Miočević iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva predstavila je rad o temi „Mirila – Jedinstven kulturni fenomen“ naglasivši kako su danas mirila bitan dio kulturne baštine podvelebitskog kraja i turistički lokaliteti koje turisti rado obilaze.
Andrej Steven Horvat ispred Udruge Hrvatski korijeni predstavio je aktivnosti i projekte udruge, dok je Vinko Hrkać, također uime navedene udruge, govorio o postojanju groba kao dokazu postojanja života.
Utjecaj iseljenika
O temi „Utjecaj iseljenika na hrvatsko društvo i javne politike“ na Hrvatskom iseljeničkom kongresu govorili su Don Markušić, povratnik iz Australije, Marion Dužić, povratnik iz SAD-a, Katarina Matošević iz Australije, Luka Jurčević iz Australije i Karlo Starčević, povratnik iz Njemačke.
Panel-raspravom moderirao je Don Markušić. Komunikacijski modeli Siniša Kovačić moderirao je panelom „Komunikacijski modeli hrvatske inozemne pastve“. Jerko Valković s Hrvatskog katoličkog sveučilišta govorio je o Radio Vatikanu, mediju od posebnog
značenja za Hrvate u inozemstvu Fra Iko Skoko s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru predstavio je medije i Hrvatsku kustodiju sv. Obitelji za SAD i Kanadu.
O hrvatskim crkvenim medijima u njemačkom govornom području govorio je Adolf Polegubić ispred Žive zajednice.
Slavica Karačić s RTV Herceg-Bosne, govoreći o sinergiji kao komunikacijskoj paradigmi hrvatskog medijskog bića, predstavila je ulogu medija u BiH društvu, nepravedno zakonsko uređenje, nepostojanje javnog medijskog prostora na hrvatskom jeziku i primjer RTV HB te borbu za pozicioniranje i preživljavanje kroz sinergijski model.
Povijesni osvrti
O povijesnim osvrtima govorilo se na dva panela pod nazivom „Akcija Bugojno“ i „Udba“. Prvi panel moderirao je Marin Sopta, a sudjelovali su Bože Vukušić isped Udruge Hrvatski križni put s temom „Akcija Fenix ‘72 - priprema, tijek i završetak“, zatim Ivica Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest s temom „Sigurnosno-obavještajni aspekti Akcije Fenix ‘72“ te Igor Omerza iz Slovenije s
temom „Akcija Fenix ‘72 prema arhivu Slovenske službe državne varnosti“. Lučić je kazao kako, usprkos obnovi jugoslavenske države, njezinog međunarodnog priznanja i vrlo snažnog sustava sigurnosti, oružana borba hrvatskih revolucionarnih snaga protiv jugoslavenske države nikada nije potpuno prestala. Na panelu kojeg je moderirao Bože Vukušić sudjelovali su Dražen Živić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Vinko Živić s temom „Djelovanje bosansko-hercegovačke Udbe: kvantitativna analiza dosjea suradničke mreže“. O temi „Jugoslovenske komunističke vlasti o djelovanju komesarijata Svete
Obitelji u SAD-u“ govorio je Miroslav Akmadža s Hrvatskog instituta za povijest Wollfy Krašić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu online je izlagao o represiji jugoslavenskog komunističkog režima nad Hrvatima Bosne i Hercegovine u Švedskoj, na primjeru Ivana Dragičevića.
- Dočim su razni oblici djelovanja jugoslavenskog komunističkog režima protiv hrvatskih političkih emigranata donekle bili predmet znanstvenih istraživanja, u prvome redu ubojstva, manje je poznato da su i hrvatski tzv. radnici na privremenom radu u zapadnoj Europi, popularno znani kao gastarbajteri, bili izloženi raznim oblicima represije – poručio je Krašić. Sveučilišna nastava, studenti i hrvatska dijaspora Sanja Vulić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu moderirala je panelom pod nazivom „Sveučilišna nastava, studenti i hrvatska dijaspora“, u okviru kojega je, s Lidijom Bogović s istoimenog fakulteta govorila o potrebama nastavnika hrvatskog jezika u hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori.
Natalia Stagl-Škaro sa Sveučilišta u Dubrovniku izlagala je rad o temi „Što će nam stranac predavati u Dubrovniku? Hrvatski obrazovni sustav iz druge perspektive…“ - Hrvatski školski sustav izučavam svakodnevno kao roditelj osnovnoškolca i srednjoškolke. U svom izlaganju želim dati drugu, kroskulturalnu perspektivu i visokoga i školskoga sustava iznutra – poručila
je autorica.
Gordana Laco s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu istaknula je važnost poticanja zanimanja studenata za hrvatsku iseljeničku književnost, dok je Borna Mažar s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila o identitetu i migracijskim perspektivama Hrvata iz BiH u Zagrebu, a tom prirlikom predstavila je istraživanje stavova studentske populacije. Sanja Seljan s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Šimek (Kearney – Global Management Consulting, Chicago), Marko Odak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru) te Ivan Dunđer s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su izazove i mogućnosti online komunikacije u višejezičnom okruženju. Lucijana Boban govorila je o Sveučilištu u Mostaru kao jedinoj javnoj visokoobrazovnoj instituciji u Bosni i Hercegovini.
Povijesni osvrti i osobne priče
Povijesni osvrti i osobne priče bili su tema panela kojim je moderirala Rozalija Bregović Pračić. Ivana Hebrang Grgić govorila je uime Marijane Borić s Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o Mati Ujeviću kazavši kako je on jedinstvena pojava u hrvatskoj sredini koji je kao kulturni djelatnik bio velikan hrvatskog kulturnog života i utemeljitelj suvremene hrvatske enciklopedike te puna tri
desetljeća vodeći organizator rada na bibliografiji. Jure Krišto iz Zagreba govorio je o korespondenciji fra Dominika Mandića i fra Davida Zrne o politici, dok je Zdenka Weber, hrvatska muzikologinja i diplomatkinja predstavila temu pod nazivom
„Skladateljska sudbina između Hrvatske i Bosne i Hercegovine: Josip Magdić (1937. – 2020.)“
Uloga medija
„Uloga medija u povezivanju domovine i iseljeništva“ naziv je panela kojim je moderirala Ivana Rora. Na panelu su sudjelovali Ruža Studer Babić ispred portala Moja domovina, Anto Pranjkić s Hrvatske radiotelevizije (SO Program za Hrvate izvan RH) te Vlado Glavaš, bivši urednik i voditelj Radio sata Slobodna Hrvatska iz Chicaga. Studer Babić je govorila o temi „Može li iseljeništvo birati svoje predstavnike u Sabor? Apsurdi zakona i prakse“. Pranjkić je izlagao o fra Serafinu Zečeviću i hrvatskom glasu u dalekoj Kanadi, dok je Glavaš govorio o Međuodboru hrvatskih društava.
Hrvatska kulturna baština u privatnim zbirkama
Vlatka Lemić moderirala je panelom „Hrvatska kulturna baština u privatnim zbirkama“ na kojem je sudjelovao Mislav Rubić s temom „Udruge u Republici Hrvatskoj koje okupljaju vlasnike privatnih zbirki u domovini i iseljeništvu“. Tamara Štefanac i Vlatka Lemić (ICARUS Hrvatska) govorile su o arhivi u kontekstu iseljeništva
„Međunarodni projekt" Arhivi i tragovi migracija". - Međunarodni projekt „Arhivi i tragovi migracija” odvija se u sklopu programa Kreativna Europa Europske Unije u trajanju od 2022.do 2025. godine. Njegova je osnova u ideji da arhivi i slične ustanove i organizacije koje prikupljaju dokumentaciju koja dokumentira povijesne i suvremene migracije, mogu imati generacijski važnu ulogu u oblikovanju kulturne svijesti – kazale su autorice. Irena Miholić s Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba izlagale su rad na temu „Referentni
centar za nematerijalnu kulturu – njegovanje, umrežavanje i diseminacija“, dok je u online formatu Zoran Delibašić predstavio kulturno blago Jadranskoga mora govoreći o problemima očuvanja, dostupnosti i prezentacijama artefakata koje čuvaju morske dubine. Željko Pračić ispred Inicijative za očuvanje hrvatske zrakoplovne baštine izlagao je o očuvanju hrvatske zrakoplovne baštine s osvrtom na privatne zbirke. U radu je govorio o tome je li bilo nekih pomaka i rezultata u zadnje vrijeme te je naglasio eventualnu
moguću ulogu, pomoć i podršku hrvatskog iseljeništva.
Demografski izazovi
Jedan od panela Hrvatskog iseljeničkog kongresa bio je o demografskim izazovima kojim je moderirala Rebeka Mesarić Žabčić.
Dražen Živić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar govorio je o demografskim perspektivama revitalizacije stanovništva Republike Hrvatske. Mislav Rubić ispred Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade RH predstavio je demografske
procese u Republici Hrvatskoj . Domagoj Šutalo ispred Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade RH govorio je o studentima
Sveučilišta u Mostaru u migracijskim kretanjima.
Temu pod nazivom „Demografski opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini – stvarnost ili utopija?“ predstavila je Ana Marija Jasak s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. - Mogu li Hrvati opstati u ovakvoj Bosni i Hercegovini? Mogu, ako se demografski problem postavi u temelje političkog, društvenog, znanstvenog, planskog i svakog drugog razmatranja, planiranja i
odlučivanja – smatra autorica.
Rebeka Mesarić Žabčić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pisala je i predstavila rad o demografskim značajkama Hrvata Bosne i Hercegovine kazavši kako se u radu govori o demografskim značajkama hrvatskog naroda na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine u okvirima postojećih granica. Jezik, identitet i komunikacija „Jezik – identitet – komunikacija“ naziv je panela kojim su moderirale Zdenka Weber i Sanja Vulić. Tuga Tarle s Hrvatskog svjetskog kongresa, SAD govorio je o hrvatskom kulturnom identitetu i temelju nacionalne svijesti hrvatskih zajednica u dijaspori.
U okviru predavanja podsjetio je na nekoliko uzornih primjera hrvatskih zajednica u svijetu koje su često pod različitim pritiscima ipak uspjele održati snažne veze s domovinom predaka i svojim hrvatskim korijenima. Ivona Baković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru govorila je o hrvatskom jeziku u BiH između zakonske odredbe i stvarne uporabe. U radu se govori o ustavno-pravnome statusu hrvatskoga jezik u BiH i njegovu stvarnom položaju u javnoj komunikaciji.
- Premda je hrvatski jezik po Ustavu i zakonu jedan od tri službena jezika u BiH, u javnoj uporabi u FBiH dominantan je bošnjački jezik, a u RS gotovo da se hrvatski jezik i ne spominje. Odabrani primjeri u članku to i potvrđuju – poručila je autorica. Na panelu su još sudjelovali Krešimir Bušić i Marina Perić Kaselj s Instituta za migracije i narodnosti, a govorili su o mogućnostima unapređenja primarnog obrazovanja Hrvata izvan Republike Hrvatske na primjeru hrvatskih zajednica u Vojvodini i BiH.
Nada Pomper iz Njemačke predstavila je hrvatsku književnost na svjetskoj top listi, dok su Matijas Baković i Katica Jurčević s Instituta za migracije i narodnosti govorile o poznavanju povijesnih pisama učenika srednjih škola. Tomislav Volarić sa Sveučilišta u Mostaru nazočnima na panelu govorio je o digitalnom identitetu Hrvata u BiH.
Iseljenici – protagonisti vremena
Elizabeta Mađarević moderirala je panelom „Iseljenici – protagonisti vremena“. Ivan Hrstić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u online formatu je govorio o rasnoj diskriminaciji hrvatskih iseljenika u Australiji i Novom Zelandu tijekom prve polovice 20. stoljeća.
Stjepan Šulek, novinar, diplomat i politički djelatnik predstavio je esej o prisutnosti njemačkih, austrijskih i drugih novinara, publicista, povjesničara i političara u slomu Jugoslavije. Vlado Glavaš, povratnik iz Sjedinjenih Američkih Država i bivši politički emigrant, govoreći o
Međuodboru hrvatskih društava, kazao je kako se radi o jednoj plemenitoj ideji suradnje hrvatskih društava različitih političkih, kulturnih i inih pogleda. Na panelu je sudjelovao i Marin Sopta ispred Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva koji je govorio o Hrvatskom islamskom centru u Torontu, Kanada. Laičke udruge i zajednice kao most Hrvata u domovini i iseljeništvu
Posljednji panel u radnom dijelu Hrvatskog iseljeničkog kongresa održan je pod nazivom „Laičke udruge i zajednice kao most između Hrvata u domovini i iseljeništvu.
Panelom je moderirao Ivić Pašalić, a predstavljene su Zaklade Rhema te laičkih udruga i zajednica u RH. Na panelu je sudjelovao Alan Hržica ispred Udruge Molitvene zajednice Srce Isusovo, a program je pratio molitveno-glazbeni dio uz duhovni nagovor.
