Televizija je još uvijek najpouzdaniji izvor vijesti za 49 posto Europljana, dok njih tek 14 posto vjeruje društvenim mrežama, a čak 88 posto građana EU-a smatra da su lažne vijesti problem u njihovoj zemlji, dok ih 83 posto to vidi kao prijetnju demokraciji. Na zastrašujuću brzinu širenja lažnih vijesti, koje sada postaju viralne do šest puta brže, navodeći da se lažne vijesti najčešće odnose na nekoliko ključnih područja poput politike, migracija, zdravstva, sigurnosti i sukoba, upozorila je nedavno zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak tijekom rasprave o suočavanju s lažnim vijestima, populizmom i dezinformacijama u EU.
U vremenu rastućeg populizma, dezinformacija i lažnih vijesti, uloga javnih medija i medijskog pluralizma nikada nije bila važnija. Dezinformacije su moćno oružje za političke, ekonomske i društvene ciljeve i imaju posljedice na društvenu koheziju - istaknula je tom prilikom Glavak, dodavši kako suočavanje s lažnim vijestima, populizmom i dezinformacijama zahtijeva višeslojni pristup u kojem svi akteri imaju svoju ulogu. - Javni servisi, medijski pluralizam i neovisno novinarstvo predstavljaju njegove ključne elemente jer osiguravaju dostupnost točnih informacija, različitih perspektiva i kritičkog izvještavanja - zaključila je.
Lažnih vijesti nisu pošteđeni ni stanovnici BiH, a na jedan takav primjer koji je stanovnicima "serviran" na društvenim mrežama nedavno je upozorila i Vlada FBiH. Kako se navodi u priopćenju, na stranicama gayguideus.com i Diego-Drums objavljene su netočne informacije o navodnim mjerama Vlade. Jedna od objava sugerira da će "po nalogu premijera Nikšića" stanovnici početi primati prihod od poreza, dok druga tvrdi da je donesena "nova uredba za novčanu pomoć za Bosance starije od 30 godina". U priopćenju se ističe da su pri kreiranju ovih sadržaja zlouporabljeni vizualni elementi portala avaz.ba, kao i identitet novinarke RTV-a FBiH, za koju se tvrdi da je vodila intervju s premijerom. Iz Vlade su naglasili da nisu izvor ovih dezinformacija te da premijer nije davao takve izjave. Vlada je upozorila da je cilj ovakvih lažnih informacija obmanjivanje javnosti i ostvarivanje interesa kroz prikupljanje klikova. Pozivaju se građani da budu oprezni prema lažnim vijestima, osobito onima koje se šire društvenim mrežama te da informacije provjeravaju isključivo putem službenih kanala.
To je upozorenje važno u kontekstu broja onih kojima su upravo društvene mreže glavni izvor informiranja te najviše vjeruju informacijama objavljenim putem tog medija. Naime, Ipsosovo istraživanje "Polarizirano povjerenje u javnost i medije u BiH" pokazalo je kako je televizija glavni izvor informacija za polovinu ispitanika (49 posto), nakon čega slijede društvene mreže (25 posto) i online mediji (15 posto), dok radio i tisak daleko zaostaju s jednoznamenkastim postocima. Anketa pokazuje da su društvene mreže, a ne online mediji, drugi najvažniji izvor informacija nakon televizije i da se češće koriste za vijesti na dnevnoj bazi u usporedbi s online medijima. Anketa pokazuje i da samo 1 posto ispitanika koristi radio i tisak kao glavni izvor informacija. Inače, rezultati ovog istraživanja pokazuju kako gotovo tri četvrtine ispitanika (71 posto) tvrde da svakodnevno gledaju televiziju radi vijesti, tj. informacija o političkim i društvenim događanjima. Polovina ispitanika (50 posto) svakodnevno koristi društvene mreže (Facebook, Twitter, Instagram, YouTube) kao izvor vijesti u usporedbi s jednom trećinom (33 posto) ispitanika koji svakodnevno prate online medije poput novinskih portala, online časopisa s vijestima i blogova s vijestima kako bi se informirali.
Rezultati ankete također pokazuju da važnost televizije opada kod mlađih starosnih skupina, osoba s većim primanjima i obrazovanjem te osoba koje imaju nižu razinu povjerenja u medije. Ispitanici imaju najviše povjerenja u televiziju kao pouzdan izvor vijesti i informacija: gotovo šest od deset ispitanika tvrdi da uglavnom ili u potpunosti vjeruje da je televizija pouzdan izvor informacija (57 posto). Glavni razlog iz kojeg ispitanici smatraju neke medije pouzdanima je taj da imaju najnovije vijesti i informacije (52 posto). Zatim slijedi objavljivanje točnih i provjerenih informacija te nepristranost i korektan pristup izvještavanju (49 posto i 46 posto). Drugi razlozi su da omogućavaju ostavljanje komentara na vijesti i informacije (28 posto), da promoviraju vrijednosti, ideje i stavove koji odgovaraju njihovim stavovima (27 posto) i da vjeruju novinarima koji tamo rade (26 posto), dok je 15 posto ispitanika izjavilo da ne zna/ne može odgovoriti.đ
