Čija je državna imovina? Odgovor na to pitanje će i u budućnosti, nakon odluka vlasti Republike Srpske, presuda Ustavnoga suda te reakcija probošnjačkih stranaka, biti otvoreno i mjesto prijepora, piše Večernji list BiH. Potvrdilo se to i jučer prigodom rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srpske gdje su, unatoč očekivanom kritiziranju SNSD-a, sve srpske stranke istaknule kako će nastaviti s inzistiranjem na tome da imovina bude vlasništvo Republike Srpske. Srpska strana svoje argumente da je imovina entitetska izvlači iz odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je definirano da sve nadležnosti i pitanja koja nisu isključivo dodijeljena državi pripadaju entitetima.
Entitet vs. država
Po toj logici, državna imovina je entitetska. S druge pak strane, prema sporazumu o sukcesiji imovine bivše SFRJ, država BiH pravni je sljednik imovine koja je nekada bila društveno odnosno državno vlasništvo iz SR BiH i Republike BiH, koja je bila uspostavljena od 1992. do 1995. Ova je odluka stoga ponajprije političke naravi, a "razriješio" ju je privremeno Ustavni sud BiH dajući za pravo zagovornicima teorije o većoj vrijednosti sporazuma o sukcesiji imovine bivše SFRJ. U RS-u je zbog toga vladajuća većina pozvala i preostalog srpskog suca u toj instituciji Zdravka Kneževića da napusti Ustavni sud BiH. Posve izvjesno, zbog toga pitanja Narodna skupština Republike Srpske nije imenovala ni nasljednika Miodraga Simovića kojemu je mandat u Ustavnome sudu BiH istekao još prošle godine. U Federaciji BiH su pak, na poteze iz Republike Srpske, potpisali dokument kojim su nagovijestili kako neće mirno prihvatiti "otimanje" državne imovine. Unatoč mimoilaženjima sa SNSD-om, oporbene stranke u Republici Srpskoj jučer su iskazale identična stajališta oko pitanja državne imovine i Ustavnoga suda BiH. Šef Kluba zastupnika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vukota Govedarica rekao je na posebnoj skupštinskoj sjednici kako se slaže s činjenicom da je Ustavni sud BiH problem i da sudi po svom pravilniku, koji nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. - Ustavni sud BiH potpuno drukčije definira pretpostavku nadležnosti i ne definira je onako kako je Ustav BiH rekao, a rekao je da su to isključivo nadležnosti entiteta - kazao je Govedarica na posebnoj sjednici o informaciji o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske od 17. veljače 2020. godine o protudaytonskom djelovanju Ustavnog suda BiH i informaciji o usvojenim zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske 10. prosinca 2021. Dodao je pak kako SDS ne može prihvatiti tu informaciju jer nisu ispoštovani pojedini zaključci iz 2021. godine. Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je pitanje imovine crvena crta preko koje Republika Srpska neće prijeći, poručujući da RS neće dopustiti otimanje onog što mu je po Daytonskom sporazumu i Ustavu pripalo. Višković je istaknuo da je političkom Sarajevu problem isključivo imovina Republike Srpske. - Zašto je u Daytonu iscrtana crta razgraničenja? Da podijeli narod? Ne. Ta crta dijeli imovinu. Zajednička imovina samo je ona na kojoj su izgrađene zajedničke institucije - istaknuo je premijer Republike Srpske.
Oporba kritizira
Šef Kluba zastupnika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić obrazložio je informaciju o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske od 17. veljače 2020. godine o protudaytonskom djelovanju Ustavnog suda BiH i informaciju o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske usvojenima 10. prosinca 2021. godine. Žunić je rekao da se Ustavni sud BiH od ustavobranitelja pretvorio u ustavotvorca i tako postao faktor destabilizacije, a pravnim aktima stavio se iznad svojih ovlasti i postao političko oružje za razgrađivanje pravnog poretka Republike Srpske. Zastupnik PDP-a Milanko Mihajilica ocijenio je da se dosljednom primjenom Daytonskog sporazuma mogu sačuvati značajne nadležnosti koje je RS dobio ovim ugovorom. Pri tome je upozorio kako vlasti RS-a ne poštuju svoje usvojene zaključke iz prijašnjih godina.
