'Sve troškove preuzimamo na sebe, vodimo veći broj postupaka pa smo i ekonomičniji u tome, a nagradu ostvarujemo samo i jedino ako budemo uspješni u tome; interes CHF dužnika i nas koji vodimo postupak je totalno identičan'

Stotine pa i tisuće dužnika u „švicarcima“ ovih je dana na kućne adrese dobilo ponude tvrtke Druga fundacija za preuzimanje njihova potraživanja prema bankama u cilju naplate preplaćenog po kreditima. Pisma potpisuje direktor tvrtke Marko Rakar, a u timu s njim je i Vuk Vuković i još desetak pravnika, vještaka, matematičara, ali i bankara.

Pojednostavljeno – žele okrupniti potraživanja prema bankama i osigurati bolju pregovaračku poziciju za izvansudsko rješavanje tradžbina, potrošačima dati njihovo, a sami naplatiti  proviziju. Proučavali su, kaže, i domaću i stranu sudsku praksu oko švicarskog franka, razmatrali regulativu, u obzir uzeli i društveni efekt cijelog slučaja franak te temeljem toga rade vlastita interna predviđanja o budućem razvoju situacije.Članovi Rakarova tima pojašnjavaju da žele obavijestiti što veći broj potrošača i upoznati ih s njihovim pravima prije nastupanja datuma zastare, kao i s visinom procijenjene odštete na koju imaju pravo. Odštetu su im sami izračunali bez naknade, kažu, to je poklon potrošačima za pretrpljenu štetu. Predlažu im da ustupe svoje tražbine na Drugu fundaciju kako bi okrupnili ukupan broj tražbina jer im veliki broj pojedinačnih tražbina nam daje značajnu pregovaračku moć prema kreditnim institucijama, pogotovo u vezi s problematikom aktivacije obveza rezerviranja za sudske troškove koje su banke, sukladno normama propisanim MRS 37, a ne Odlukom o rezerviranjima za sudske sporove, dužne adekvatno iskazati na svojim računima dobiti i gubitka. O inicijativi smo pitali i Hrvatsku udrugu banaka od koje još čekamo odgovor. Marko Rakar, u javnosti poznat kao savjetnik na području informatičkih sustava i financijske forenzike, odgovorio nam je u intervju na najvažnija pitanja koja se nameću o ovoj inicijativi: 

Koji su vam motivi i poslovni interes za ovaj potez? 

Poznato je da se bavim javnim podacima već dugi niz godina te da sam aktivno angažiran ili čak i pokretač različitih društvenih inicijativa. Promatrajući slučaj švicarskog franka i razgovarajući sa svojim prijateljima, došao sam do zaključka kako postoji cijela grupacija oštećenih građana koju HNB u svojim izvješćima naziva „subprime“ i kojima na jednostavan način treba omogućiti da dođu do svog obeštećenja na najbrži mogući način. Ne treba sakrivati da imamo i jasan poslovni interes, ali je ponuda koja je poslana oštećenim potrošačima takva da je sasvim jasno kako prvo oni moraju dobiti svoje obeštećenje kako bismo mi zaradili.

 

 

 

 

 

 

Na koji način ste došli do podataka o dužnicima? 

Kontaktirali smo samo osobe čiji su podaci u javnim registrima. Zemljišne knjige su javni dokument koji je svima jednako dostupan i u njima su sadržani svi podaci koji su nam potrebni da izračunamo potencijalno obeštećenje. Mislim da je dobro poznato kako se dugi niz godina bavim otvorenim podacima za što sam višestruko nagrađivan, mislim da je ovo dobar primjer korištenja otvorenih podataka u interesu građana jer, čak i ako odluče na drukčiji način naplatiti svoje potraživanje, mi smo ih obavijestili da na to imaju pravo. Iznenadili bi se koliko ljudi ne zna za to. 

Koji je interes dužnika da svoju tražbinu prenesu na tvoje društvo?

Mnogi građani uopće ne znaju da imaju pravo na obeštećenje, primjerice isplatili su kredit i misle da nemaju nikakvih prava. Neki ne znaju kako bi to napravili i kome se obratiti, neki ne žele ulaziti u potencijalno dugotrajne sporove, a neki nažalost jednostavno nemaju čime niti započeti svoj zahtjev za obeštećenjem. Tu je naravno i pitanje dugotrajnosti postupka, potreba za plaćanjem sudskih troškova, vještačenja ili odvjetnika, a u prikrajku uvijek vreba i neizvjesnost ishoda. Mi pak sve troškove preuzimamo na sebe, vodimo veći broj postupaka pa smo i ekonomičniji u tome, a nagradu ostvarujemo samo i jedino ako budemo uspješni u tome; interes CHF dužnika i nas koji vodimo postupak je totalno identičan.

Jeste li pisma s ponudom poslaoli samo onima koji nisu pokrenuli sudske postupke za povrat preplaćenog protiv banaka ili i onima koji imaju postupke u tijeku? Imate li informacije o tome tko je pokrenuo postupak, a tko ne i otkud ti podaci?

Podaci su poslani onima za koje smo uvidom u javne baze utvrdili da imaju potencijalno pravo na obeštećenje. Nemamo načina saznati tko jest, a tko nije utužio ili možda čak u međuvremenu i dovršio postupak. Svejedno, smatramo da mnogi ljudi uopće ne znaju da imaju pravo na obeštećenje pa su sada eto obaviješteni o tome. Neovisno o tome što im kažu njihovi bankari, konverzija kredita nije obeštećenje.

Kako procjenjujete rizik od gubitka sporova i na koliko procjenjujete troškove svoje tvrtke u tim postupcima? 

Javno je poznato da se priprema nova sjednica Vrhovnog suda i moguće je da odluka bude i drukčija. Što se tiče troškova, sve ovisi o ukupnom broju ugovora i brzini kojom ih rješavamo, no ekonomija veličine nam omogućuje da budemo „jeftiniji“ od mnogih, ali nam i daje pristup financiranju. U ovome trenutku se fokusiramo na to da sakupimo što više ugovora prije zastare koja nastupa za koji tjedan.

Kanite li potraživati povrat po apsolutnoj ništetnosti, čekati odluku Vrhovnog suda o tome, povrat i za konvertirane kredite ili samo za zakonsku zateznu kamatu?

U ovome trenutku se fokusiramo samo na obeštećenje po osnovi zateznih kamata što je pokriveno odlukom Vrhovnog suda iz prosinca prošle godine. Ako sud preinači svoju odluku, mi ćemo biti spremni adekvatno i trenutno reagirati kako bi eventualno proširili zahtjev za obeštećenjem.

Kakve su povratne reakcije dužnika? Na koliko si ukupno poslao ponude i kakav feedback očekuješ? 

Povratne informacije su pozitivne i bitno iznad najboljih procjena. Nabavit ćemo još telefona.

Zanimljiv je naziv tvrtke, Asimov? 

Da, Druga fundacija je naziv knjige glasovitog američkog autora Isaaca Asimova. Riječ fundacija ima više mogućih značenja, između ostalog to može biti temelj, u pravnom smislu to je naziv organizacije čiji je cilj osigurati novac za određenu grupaciju ljudi, a može označavati i novi početak. SPV ili special purpose vehicle je česta oznaka za pravni entitet, tvrtku koja je osnovana s točno određenom svrhom i ciljem. Ime tvrtke je vjerujemo dobar opis naše funkcije i krajnjeg cilja.