Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim fiskalnim izazovima, a dva entiteta, RS i FBiH, sve više ulaze u dužničku spiralu koja prijeti destabilizacijom ekonomije i pogoršanjem političke situacije - u perspektivi jednakoj ovoj političkoj, oko koje se podižu međunacionalne napetosti. Naime, zaduživanje putem emisija obveznica, pozajmica od privatnih banaka te tajanstvenih zajmova od "prijatelja" stavljaju pod još veći pritisak proračune obaju entiteta. Ako se u obzir uzme podatak da su obveze za 2025. godinu prešle gotovo milijardu maraka, jasno je da fiskalna održivost BiH ulazi u ozbiljnu krizu. FBiH planira zaduženje u iznosu od 635 milijuna maraka za 2025. godinu, što je još jedan pokazatelj rasta fiskalnog deficita. Već u veljači 2025. godine Vlada FBiH izvršila je značajnu emisiju obveznica, čime je pribavila 500 milijuna maraka, a istodobno je sklopila ugovore o kratkoročnim kreditima u iznosu od 135 milijuna maraka.
Različiti rokovi
Obveznice su izdane u različitim rokovima dospijeća, s kamatnim stopama koje variraju, ali ukupan iznos jasno pokazuje ozbiljnost situacije. Izdano je nekoliko serija obveznica s različitim rokom dospijeća, a kamatne stope su se kretale od 3 do 4,35 posto. S obzirom na to da je Republika Srpska već ranije u 2024. godini poduzela slične mjere, jasno je da oba entiteta teško podnose teret visokih kamatnih stopa i sve većeg zaduženja. Ukupno zaduženje na domaćem tržištu vrijednosnih papira u 2024. godini premašilo je 200 milijuna maraka, što upućuje na sve veću ovisnost o kratkoročnim izvorima financiranja. Uz to, u prvoj polovini godine FBiH se zadužila za više od 125 milijuna maraka putem rizničkih zapisa, što također nije dobra vijest za njezinu fiskalnu stabilnost. Povećanje zaduženja, iako je potrebno za financiranje svakodnevnih obveza, dugoročno može dovesti do ozbiljnih problema. Dovođenje u pitanje sposobnosti za otplatu duga sve većim izdavanjem obveznica moglo bi rezultirati daljnjim porastom kamatnih stopa, što bi dodatno otežalo oporavak ekonomije. Gotovo dvostruko lošija situacija je u Republici Srpskoj, čija je ekonomija dva i pol puta slabija nego ona federalna, a čija su zaduženja za gotovo 40 posto veća od federalnih. Vlasti ovog entiteta, suočene s ograničenim pristupom novcu, najavljuju kako se zadužuju kod "prijatelja". U studenome 2024. godine RS se zadužio za oko 200 milijuna maraka, a u ožujku 2025. godine dodao je novih 490 milijuna na svoj dug. Ovaj kredit će se vraćati u devet godina uz fiksnu kamatnu stopu od 5 posto godišnje, što može predstavljati veliki izazov za buduću stabilnost entitetskog proračuna. Detalji kredita nisu objavljeni, a vlasti Republike Srpske odbijaju otkriti tko su zapravo njihovi kreditori, uporno inzistirajući na tome da je riječ o "prijateljima".
Dugoročni problemi
Ovakav način zaduživanja budi ozbiljnu zabrinutost jer se postavlja pitanje sigurnosti tih kredita i eventualnog političkog utjecaja stranih aktera na vlasti RS-a. Zaduživanje kod nepoznatih izvora može biti rizično jer postavlja temelje za daljnje političke i ekonomske pritiske, a u najgorem slučaju može dovesti do nepredvidivih posljedica za stabilnost entitetske ekonomije. U oba entiteta zaduživanje se provodi bez prikladne javne kontrole i transparentnosti, što dodatno komplicira situaciju. Naime, izvješća o zaduženju često ne uključuju potpune informacije o uvjetima zajmova, a posebno zabrinjava činjenica da Republika Srpska ne objavljuje tko su njezini kreditori. Zaduženje preko obveznica ili kredita od "prijatelja" u ovim trenucima omogućuje kratkoročno premošćivanje financijskih rupa, ali dugoročno može postaviti temelj za fiskalnu nesolventnost. Svaka nova emisija obveznica ili kredit donose novi teret otplate koji mora biti vraćen u budućnosti, čime se povećava ukupan dug obaju entiteta. S obzirom na stanje na tržištu i politiku kamatnih stopa, jasno je da će otplata tih obveza postati sve veći izazov, što može izazvati dodatne fiskalne krize u idućim godinama. U svjetlu ovih problema analitičari ističu kako bi Bosna i Hercegovina mogla upasti u dugoročnu dužničku spiralu u kojoj bi svaka nova zaduženja samo povećavala ukupan dug, a kamatne obveze rasle, čime bi se smanjivala fiskalna fleksibilnost i sposobnost za ulaganja u ključne sektore kao što su infrastruktura, obrazovanje i zdravstvo. Bosna i Hercegovina i njezini entiteti ulaze u razdoblje u kojem neće samo politički nego i ekonomski izazovi biti ključni za njihovu ukupnu stabilnost.
