Oni koji ulažu u dionice ovih se dana tresu zbog pada na Wall Streetu. Naslov na jednom domaćem mediju glasio je: "Kolaps Wall Streeta. Gubici kao BDP Njemačke i Japana. Bijela kuća: To je sve dio našeg plana." I tko tu može biti pametan!? Neki tajkuni ulažu u zlato, kažu da je najotpornije, no ovo su vremena rekordne cijene zlata pa se pitaju što ako padnu cijene. Suvremeni hazarderi spominju kriptovalute, međutim, to je nešto što nije opipljivo, a jedino ako imaju pokriće u nekom stvarnom projektu možda, ali možda, taj virtualni novac može nešto vrijediti. Imate uvijek one koji tvrde da su nekretnine najsigurnije, ali ako ih se ne održava, jako brzo postanu ruševina i ne treba im rat da bi zarasle u šipražje. Ipak, prije nego što objavimo riječi stručnjaka, prenijet ćemo izjavu jednog mudrog starijeg čovjeka koji nema ni dionice, ni zlato, ni kriptovalute, a od nekretnina ima kuću i malu farmu u svojoj Hercegovini pa ćemo, neki će se složiti, doći do pametnih investicija.
Burzovna roba
- Smatram da je najpametnije investirati u ono u što su naši stari ulagali. Tako su djed i baka uvijek imali dovoljno pšenice, suhog mesa i jaja, koje su skladištili u hladnim prostorijama, vina za okrjepu, a u čatrnji se čuvalo vodu - priča nam sugovornik. Šalimo se i da je pšenica burzovna roba pa da je može kupovati kroz dionice. - U to vam previše sumnjam da bih pokušao. Tu pšenicu koju vi spominjete ne možete koristiti, ne možete je pretvoriti u brašno, od nje nema kruha. Ja pšenicu sijem, uzgajam svinje i krave da bih imao mesa i mlijeka, a moj stari vinograd daje mi dovoljno vina za više godina ako neka bude lošija. To je sve ono što se može skladištiti i u što vrijedi investirati. Mislim da, ako imate te stvari - vi ste bogat čovjek - ističe. Za dom se teško brinuti, pa kaže kako ne bi volio imati više nekretnina. - Kuća neka je topla i neka ne prokišnjava. Tko je ima, zna koliko je posla da bi je se održavalo. A da imam još stan, vikendicu ili apartman, sam ne znam kako bih s tim na kraj izišao jer ne volim kad je nešto zapušteno i onda bih morao stalno boraviti i na toj lokaciji te je održavati, a to je onda previše posla. Ovako sam zadovoljan - priča nam sugovornik. Zlata vrijedni savjeti, rekli bismo, no osvrnut ćemo se i na ono što kažu stručnjaci kad je u pitanju pravilno planiranje proračuna i vođenje kućanstva. Ekonomist Marko Pavlović je za bh. Forbes pozvao građane da detaljno analiziraju svoje prihode i rashode te naprave realan mjesečni proračun. - Važno je izdvojiti prioritetne troškove poput režija, hrane i zdravstvenih potreba, a smanjiti nepotrebne izdatke - ističe. Naglašava da je ključno odvajati barem mali postotak mjesečnih primanja za hitne situacije. Također, preporučuje građanima da razmotre dodatne izvore prihoda, bilo kroz honorarne poslove, freelancing ili investicije u sigurne opcije poput zlata ili državnih obveznica. Onima koji imaju kredite savjetuje se da redovito prate kamatne stope i, ako je moguće, refinanciraju dugove po povoljnijim uvjetima. - Ne treba se zaduživati bez jasnog plana otplate, a ako imate dugovanja, prioritet bi trebalo biti njihovo smanjenje kako biste izbjegli dodatne troškove kamata - poručio je. Racionalne odluke, prilagođavanje potrošnje, dodatni prihodi, ali i riječi sugovornika s početka teksta važni su kako bi se financije držale pod kontrolom i kako bi upravljanje kućanstvom bilo što uspješnije. Očigledno je da danas veliki broj ljudi nije pravodobno razmišljao o štednji i racionalnom raspolaganju novcem.
Kreditna zaduženost raste, a mnogi koji su se nekad činili financijski stabilnima sada se suočavaju s ozbiljnim problemima zbog povećanja životnih troškova i nesigurnosti na tržištu rada. Prema posljednjim podacima, čak trećina kućanstava u Europi nema dovoljno ušteđevine da pokrije nepredviđene troškove veće od nekoliko stotina eura, dok je u nekim državama taj postotak još alarmantniji. Osobne financije nikada nisu bile važnije nego danas, kada su globalne ekonomske nestabilnosti postale svakodnevica. Ljudi često podcjenjuju važnost likvidne štednje i ulaganja u osnovne životne resurse, a previše vjeruju tržišnim špekulacijama koje se preko noći mogu pretvoriti u financijsku katastrofu. Baš kao što je rekao naš sugovornik, ulaganje u osnovne životne potrepštine može biti najpametnija investicija jer hrana, voda i krov nad glavom nikada ne gube na vrijednosti.
