Postizborne procjene i analitike, koje unose dodatnu složenost u ionako složeno klupko bosanskohercegovačkih političkih odnosa, posebno su izražene na bošnjačkoj političkoj sceni, a koja je nakon posljednjih listopadskih izbora duboko podijeljena između dvaju velikih političkih blokova - prvoga na čelu sa SDA i drugoga koji predvode stranke “trojke”, piše Večernji list BiH.
Nekoliko kombinacija
Procesi osiguravanja većina već su ovoga tjedna počeli na županijskoj razini, no neizvjesnost osobito krasi državnu, a poglavito federalnu razinu vlasti. U potonjem slučaju jasno je kako ključnu ulogu igra federalni Dom naroda iz kojega počinje proces uspostave federalne vlasti, pa se u ovom trenutku pažljivo analiziraju brojke u pojedinim klubovima, napose u onom bošnjačkoga naroda. Kod Hrvata su stvari jasne, apsolutni pobjednik izbora je HDZ - HNS koji će u skladu s tim imati i najveći broj izaslanika u Klubu hrvatskoga naroda, mnogo više nego što je potrebno za predložiti predsjednika Federacije, no kada je riječ o predlaganju potpredsjednika Federacije (jedan iz reda bošnjačkog i drugi iz reda srpskog naroda), situacija je mnogo složenija. U Klubu srpskog naroda, kao i u Klubu ostalih, većinu bi trebale imati stranke “osmorke” (proširena koalicija postojeće “trojke”), dok je u Klubu bošnjačkoga naroda, prema svemu sudeći, situacija izjednačena - oba bloka, kako onaj SDA tako i onaj “trojke”, imaju po deset izaslanika, dok bi se oko preostale trojice mogla razvijati zanimljiva postizborna priča. Podsjećamo, za predlaganje predsjednika i potpredsjednika Federacije potrebno je 11 od 23 izaslanika u klubovima, tako da je ključno tko će imati još dva izaslanika u Klubu bošnjačkoga naroda. Od pojedinih sudionika političkih procesa s bošnjačke scene moglo se čuti kako bi možda jedan od trojice preostalih mogao biti izabran izravno, dok bi dvojica ušla u šešir, odnosno u ždrijeb, a to znači da bi u konačnici matematika mogla odlučiti tko će imati veći broj izaslanika u Klubu bošnjačkoga naroda. No, to ne znači kako će onaj blok koji bude imao, primjerice, 12 izaslanika biti dio vlasti, vrlo je moguće da blok s 11 ruku u Klubu bošnjaka bude taj koji će predložiti potpredsjednika Federacije, a sve buduće kombinatorike uvelike će ovisiti o ishodu političkih pregovora s drugim strankama, napose onima iz drugih naroda. Želja je hrvatske političke scene imati programsku vlast okupljenu oko tri elementa - euroatlantskih integracija, pravne države, kao i socijalno-ekonomskih reformi, a tek na kraju bi na red došle brojke. Upravo je inzistiranje na programskoj osnovi, a koje čujemo iz HDZ-a - HNS-a, ključno u vremenima kada pred Bosnom i Hercegovinom stoje brojne zadaće u kontekstu reformskih procese, a među njima je svakako i pitanje izbornog zakonodavstva na putu prema dobivanju statusa kandidata.
Legitimno predstavljanje
Za HDZ - HNS stvari su prilično jasne kada je riječ o sudjelovanju u vlasti. Njihov izborni rezultat omogućuje im predlaganje predsjednika Federacije u federalni Dom naroda, a što je jamac kako će na federalnoj razini vlast činiti legitimni predstavnici hrvatskoga naroda. Istodobno, HDZ - HNS imat će većinu i u Klubu hrvatskoga naroda u državnom Domu naroda, a to je osobito bitno i u pogledu funkcioniranja buduće državne vlasti. Naime, iako je za izglasavanje Vijeća ministara potrebna većina u Zastupničkom domu, svaki zakon i svaka odluka nakon toga moraju proći kroz Dom naroda. U prijevodu, odnosi snaga u državnom Domu naroda bit će važan element u izgradnji buduće većine na razini BiH. Kada je riječ o županijskoj razini vlasti, jasno je kako će HDZ - HNS biti dio vlasti u njih šest, pri čemu će u dvije - Zapadnohercegovačkoj i Posavskoj - moći samostalno ustrojiti vlade. S druge strane, SDA će biti nositelj formiranja vlasti u Tuzlanskoj županiji, dok je oko Zeničko-dobojske još uvijek prisutna doza neizvjesnosti jer oba bloka tvrde kako će imati većinu.
