U cilju jačanja regionalne suradnje i bilateralnih odnosa protekli tjedan sam, skupa s izaslanstvom Ureda hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, posjetio prijateljske nam zemlje Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju i Srbiju. Moji sugovornici su bili lideri tih zemalja, predsjednici i premijeri. Teme su bile bilateralne, ali i one zajedničke svima nama u regiji, piše ekskluzivno u dnevniku za Večernji list BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Neki krajnji rezultat ovih razgovora je nadasve obogaćujuće iskustvo koje učvršćuje prijateljske odnose, daje snažan uvid u njihovu istinsku kvalitetu te ujedno otvara prostor za pozitivno djelovanje prema njihovu unapređenju. Ovakvi iskreni susreti i razgovori omogućili su jednu veću dozu otvorenosti u temama kojih smo se dotaknuli, a koji su danas preznačajni za naše uzajamne odnose. Istina, ni s jednom od tih zemalja koje sam posjetio ovih dana nemamo teških pitanja koja nas opterećuju, ali zasigurno je puno toga što možemo unaprijediti. Od gospodarske suradnje, zajedničke prometne infrastrukture, energetike, turističke suradnje, suradnje u procesu integriranja u Europsku uniju…
Opći dojam je da su zemlje u okruženju postigle mnogo na europskom putu. Albanija je tu značajno odmaknula, kao i Crna Gora. Od njih možemo puno učiti. Makedonija i problemi koji je opterećuju, također predstavlja jedno posebno iskustvo za nas. Iz toga treba učiti i početi primjenjivati to već od rujna kada ćemo, uvjeren sam, dobiti “zeleno svjetlo” od EU što se tiče našeg zahtjeva za punopravno članstvo. Naravno, taj proces može trajati i neopravdano dugo ako se nastavimo baviti sami sobom kao što je proteklih mjeseci bio slučaj, ali ga možemo i prilično ubrzati, u to sam siguran, piše Čović u dnevniku za Večernji list.
Iskustvo susreta i razgovora s najvišim dužnosnicima spomenutih zemalja je uvelike obogaćeno i dopunjeno samim odabirom vrste putovanja. Dvojbi nije bilo. Odlučili smo regiju obići automobilom. Ovo je na jedan osobit način doprinijelo neposrednosti iskustva i doživljaja. Cijelo vrijeme puta bili smo okruženi fascinantnim pejzažima našeg Balkana i prirodnim ljepotama koje su toliko specifične za svaku od ovih zemalja, a ujedno na najneposredniji način daju do znanja da ovaj prostor predstavlja jednu veliku skladnu prirodnu cjelinu, toliko raznovrsnu i šaroliku da je nemoguće ne zastati na trenutak i diviti se.
Svakako, i ovo je jedan od načina da se osjeti sva bliskost i povezanost naših zemalja, ali i privilegiranost, pa gotovo i osjećaj ponosa što zajedno dijelimo ovakav jedinstven, u svijetu neponovljiv prostor.
Cetinje je bilo naša prva postaja na ovoj turi puta. Grad u planinskim predjelima Crne Gore poznat pod nazivom “povijesna prijestolnica”, što doista i jest, smješten u istoimenom polju podno planine Lovćen, grad sa zavidnim brojem kulturno-povijesnih znamenitosti pa ga s punim pravom zovu i “grad-muzej”.
U predsjedničkoj palači dočekao me je uvijek prijateljski raspoložen predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji je bio domaćin i radnoga ručka. Crna Gora je, nimalo slučajno, posljednjih godina ostvarila izniman napredak, osobito na polju europskih integracija. Razgovarali smo o nizu tema, trenutačnoj političkoj situaciji u BiH, njezinu napretku na euroatlantskom putu i brojnim izazovima s kojima se svakodnevno suočavamo na tom putu. Predsjednik Vujanović me je iznova uvjerio da potpuno razumije sve naše specifičnosti, te je s posebnom pozornošću naglasio da Crna Gora zagovara i podržava ravnopravnost triju naroda u BiH. Ponudio je prijateljsku pomoć svoje zemlje u procesu europskih integracija koja u tom dijelu ima relevantna, recentna i još uvijek vrlo aktualna iskustva. Isti taj dan, u večernjim satima, u Podgorici sam se susreo i s premijerom Crne Gore, iskusnim političarom Milom Đukanovićem, koji me je ugostio na večeri i u prigodnom razgovoru još jednom do kraja uvjerio u spremnost svoje zemlje da podrži BiH na njezinu europskom putu. Radna večera u društvu čovjeka koji uživa ogromno političko iskustvo bila je iznimno poučna i zanimljiva, piše u dnevniku za Večernji list BiH Dragan Čović.
Boravak u Crnoj Gori bio je dobar početak koji će nagovijestiti do kraja pozitivan tijek ostatka turneje.
Već sljedećeg dana, u utorak, u Tirani nas je očekivao predsjednik Republike Albanije Bujar Nishani, što je ujedno bio i svojevrstan uzvratni posjet, s obzirom na to da je Nishani našu zemlju posjetio koncem veljače ove godine. Isti taj dan u popodnevnim satima imao sam susret i s Edijem Ramom, premijerom Albanije.
Bilo tko tko u posljednjih nekoliko godina nije posjetio glavni grad Albanije teško može zamisliti koliko je veliku preobrazbu prošla ta prijestolnica, a onda i koliko sve više sliči suvremenom europskom gradu i djeluje kao napredno urbano središte koje je prošlo jedinstvenu transformaciju kako bi postalo neprepoznatljivo u odnosu na ranija razdoblja, pa čak i neke od ranije naslijeđene stereotipne predodžbe koje jednostavno više ne korespondiraju realitetu. Jednostavno, u Tiranu se mora doći kako bi se iz prve ruke vidjelo kako izgleda istinska preobrazba jednog urbanog središta. Grad je danas pravi magnet za turiste koje smo mogli zapaziti na svakom koraku. Tome zasigurno doprinose i vrlo pristupačne cijene, čak i za naše prilike.
Sastanak s Nishanijem protekao je u iznimno prijateljskom ozračju. Vodili smo kvalitetne i iscrpne razgovore uz poseban osvrt na regionalne prilike i suradnju. Razmijenili smo iskustva i kada je u pitanju europski put naših zemalja. Upoznao sam kolegu s napretkom Bosne i Hercegovine na putu prema članstvu u Europsku uniju, a moj sugovornik je, s druge strane, istaknuo da Bosna i Hercegovina može očekivati svu pomoć i potporu Republike Albanije s obzirom na to da je Republika Albanija kandidat za članstvo u Europsku uniju još od lipnja 2014. godine. U tom smislu iskustva Albanije su iznimno dragocjena sa stajališta naše trenutačne pozicije i svega onoga što nas očekuje u sljedećem razdoblju. Posebno što Republika Albanija uskoro očekuje otvaranje novih poglavlja u okviru pregovora s Europskom unijom.
Drugi dio službenog posjeta Albaniji proveo sam u društvu premijera Edija Rame.
Dakako, nezaobilazna tema bile su i eurointegracije. Premijer Rama informirao me je da Vlada Albanije očekuje skori početak pregovora nakon što je uspješno realiziran dio ranije postavljenih uvjeta. Za mene je to saznanje još jedan dokaz kako Europska unija nema predrasuda prema našem podneblju i da se svim zemljama pružaju jednake prilike, a do njih je individualno kako i u kolikoj mjeri će ih iskoristiti. To je ujedno i velika pouka za Bosnu i Hercegovinu.
Posebno značajna tema razgovora s Ramom bio je status stanovnika Albanije podrijetlom iz BiH. Sami sebe nazivaju Bošnjaci Bosne i Hercegovine i u okolici Drača ih ima više od deset tisuća. Drač je grad i luka na obali Jadranskog mora smješten nekih tridesetak km zapadno od Tirane. On je ujedno i jedan od najstarijih gradova u Albaniji koji su osnovali stari Grci u sedmom stoljeću pr. Kr. o čemu svjedoči i dobro očuvan amfiteatar u okviru kojeg se nalazi i ranokršćanska kripta s vrijednim mozaicima. Istodobno je i moderan primorski grad, turističko središte i najveća luka u Albaniji.
Bošnjačka zajednica koju sam posjetio tu je zahvaljujući svojim precima koji su prije gotovo stoljeće i pol u Albaniju brodom krenuli iz naše Hercegovine - konkretno iz Mostara, Počitelja, Čapljine, Blagaja i Domanovića prema Turskoj u potrazi za boljim životom. Doživjeli su brodolom i nastanili se u toj zemlji, piše Čović u dnevniku za Večernji list.
Kao rođeno dijete Hercegovine, fasciniralo me to što još uvijek govore čistim, izvornim hercegovačkim jezikom i naglaskom tipičnim za to podneblje. Njihov izgovor je neizmijenjen pa stoga zvuči pomalo arhaično, ali ujedno i nevjerojatno poznato svima onima koji potječu s naših prostora, a osobito šireg područja Hercegovine. To nas je dodatno zbližilo i doprinijelo neposrednosti razgovora.
Nakon inspirativnog posjeta Albaniji čekala nas je sljedeća postaja. Naime, srijeda, 31. kolovoza, bila je predviđena za posjet Republici Makedoniji i susret s predsjednikom Republike Makedonije Đorđem Ivanovom.
Predsjednik Ivanov me je dočekao u vili u Ohridu, gradu na sjeveroistočnoj obali istoimenog, po svojoj ljepoti poznatog jezera. Dodatni ugođaj upotpunio je pogled s terase, tijekom tet-a- tet sastanka, koji je pokrivao gotovo cijelo jezero. Kao gostima predsjednika, upriličen nam je posjet starom dijelu Ohrida, gdje smo obišli nekoliko istaknutih kulturnih znamenitosti. Predsjednik Ivanov nas je proveo kroz grad i omogućio nam da se izbliza upoznamo s Ohridom i njegovim brojnim kulturno-povijesnim znamenitostima koje plijene pozornost na svakom koraku. Zbog njih se grad još od 1980. godine nalazi na listi svjetske baštine UNESCO-a. Uživali smo u šetnji gradom koji odiše starinom, što se posebno osjeti na brojnim prelijepim crkvama i starokršćanskim bazilikama. Posebno je fascinantna Crkva svete Sofije, jedan od najvažnijih i najmonumentalnijih makedonskih spomenika srednjovjekovnog crkvenog graditeljstva, koja je u vrijeme turske vladavine bila pretvorena u džamiju. Njezine freske su ipak restaurirane i konzervirane tako da danas predstavljaju najveći domet srednjovjekovnog slikarstva Makedonije. Tom prigodom sam se uvjerio i u aktualnost mnogih praktičnih znanja stečenih u dalekoj prošlosti, kao što je to slučaj s tehnikom izrade papira od hrastova drveta uz pomoć posebnog stroja. Vezu gradskog središta sa sadašnjošću daju brojne suvenirnice i zlatarnice iza čije ponude stoji vrhunsko zanatsko umijeće. Podijelio sam svoje dojmove o vrhunskom gostoprimstvu i čarima grada, u kojem sam imao privilegij provesti dobar dio dana u društvu kolege i prijatelja Ivanova.
Tijekom službenih i manje službenih razgovora, složili smo se kako su bilateralni odnosi BiH i Makedonije prijateljski, ali da smo posebno zainteresirani za njihovo unapređenje, osobito na polju gospodarske suradnje, što potvrđuje i uspješan angažman tvrtke Hering d.d. u Makedoniji. Naime, u pratnji Ladislava Bevande, direktora tvrtke Hering d.d. Široki Brijeg, i Miroslava Matijevića, voditelja projekta, te predstavnika makedonske tvrtke Transmet d.o.o., posjetio sam gradilište tvrtke Hering d.d. u selu Izvor na autocesti Kičevo - Ohrid. Voditelj projekta Matijević upoznao me je s dosadašnjim tijekom radova, koji se odvijaju prema zadanoj dinamici. Tvrtka Hering d.d. djeluje u partnerstvu s makedonskom tvrtkom Transmet d.o.o. i izvodi radove na 1/3 cjelokupne autoceste, te su zaduženi za izradu konstrukcije na 10 dvostrukih mostova na ovoj dionici u vrijednosti radova većoj od 30 milijuna eura. Zahtjevnost posla oslikava i podatak da je raspon dvaju mostova na dvije lokacije na dionici veći od 100 metara, za što je u Bosni i Hercegovini jedino osposobljena tvrtka Hering. Taj projekt je čvrst pokazatelj snage naših građevinskih tvrtki koje iznimno dobro vladaju znanjem i primjenom najnovijih tehnologija u mostogradnji, konkretno u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru koji na ovom projektu sudjeluje u ulozi konzultanta i revidenta, što je najbolja potvrda kvalitete inženjerstva te snažne tehničke i znanstvene potpore građevinskim tvrtkama u Bosni i Hercegovini te šire. Ovakvi i slični projekti ulijevaju pouzdanje da su tvrtke iz Bosne i Hercegovine sposobne parirati renomiranim svjetskim tvrtkama na najzahtjevnijim građevinskim projektima.
S kolegom Ivanovom razmijenio sam stavove i o aktualnim političkim temama, stanju u regiji i euroatlantskim perspektivama naših zemalja. Informirao sam ga o napretku koji je BiH postigla na putu prema članstvu u EU. Otvoreno smo razgovarali o problemima koje susrećemo na tom putu. Konkretno, Ivanov je izrazio svoju zabrinutost dugogodišnjim zastojem kada je u pitanju integracija Makedonije zbog osporavanja imena od Grčke, koja je članica EU. Dotakli smo se i smjernica Europske unije koje zahtijevaju veliku prilagodbu, koja u pojedinim slučajevima podrazumijeva i velika odricanja od svega onoga što nije u skladu s onim što nalažu propisi EU. Tako su u Makedoniji bile nužne nepopularne mjere kako bi se prilagodili uzgoj vinove loze i proizvodnja vina kvotama EU. Veliki i bolni zahvati bili su nužni i u poljoprivrednom sektoru. Bilo je zanimljivo slušati iskustva s kojima se već suočava ili će se u najskorije vrijeme suočiti i naša domovina.
Zapanjujuće su i paralele u pogledu ustavne organizacije naših država. Naime, obje zemlje koriste slična konsocijacijska rješenja. Naime, Albanci u Makedoniji čine četvrtinu ukupne populacije ali nemaju status manjine, već su konstitutivna zajednica čiji je jezik u službenoj uporabi s jasnom institucionalnom pozicijom, zajamčenim ustavnim i političkim pravima. Oni imaju i vlastiti državni kanal na albanskom jeziku. Dakle, raspolažu s mnogo toga što Hrvati u BiH već godinama za sebe traže i što im se sustavno uskraćuje, a što je apsolutno neprihvatljivo. Pokazatelji su jasni i nepobitni, albanski narod je u mnogim aspektima u Makedoniji konstitutivniji nego što su to Hrvati u BiH, kao tradicionalna zajednica i narod s ustavnim pravima jednakim onima Srba i Bošnjaka, što bi i u praksi morao biti slučaj, piše u dnevniku za Večernji list hrvatski član Predsjedništva BiH.
Iako je regionalna turneja dogovarana još prije mjesec dana, ona se vremenski poklopila sa stavovima Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH, zaoštravanjem situacije glede referenduma u Republici Srpskoj, ali i zategnutim odnosima između Srbije i Hrvatske gdje se također uskoro održavaju izbori. U takvom ozračju seriju posjeta državama u regiji zaključio sam u četvrtak, 1. rujna 2016. godine, susretom u Beogradu s predsjednikom Vlade Republike Srbije Aleksandrom Vučićem. S Vučićem sam razgovarao u prijateljskom tonu. Izrazili smo obostrano uvjerenje da, bez obzira na razlike koje postoje, otvorenim i iskrenim dijalogom možemo rješavati sve naše probleme. Sam susret bio je opterećen pitanjem referenduma u Republici Srpskoj i bio sam svjestan kako će biti različitih komentara mojih razgovora u Beogradu, ali je to bio jedini način da stabiliziramo unutarnje odnose u BiH i situaciju u okruženju.
Iako izvan Bosne i Hercegovine, proteklih dana bio sam vrlo aktivno uključen u događanja u zemlji. U stankama zahtjevnih državničkih susreta također sam dao više izjava za naše medije u kojima sam iznio svoje stavove o aktualnim pitanjima, za koje smatram da su ispravni i da vode stabilizaciji odnosa. Cjelokupna situacija glede referenduma još je jedno poučno i dramatično iskustvo za sve nas, koje je iznova pokazalo da prioritet u BiH treba biti bavljenje životnim pitanjima i naš europski put, kao i da ne smijemo dopustiti da dnevnopolitički i populistički pristup naizgled važnim pitanjima zasjene sve ono što je naš istinski prioritet, kao i da se unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine nipošto ne trebaju rješavati izvan njezinih granica.
Ovdje još jednom podcrtavam - jedino mi u Bosni i Hercegovini možemo i moramo što prije rastjerati crnilo koje se nadvilo nad nama. Podcijenili smo i obezvrijedili sve ono dobro i pozitivno što radimo posljednju godinu dana. Nepotrebno je proizveden opći zastoj, a njega je moguće prerasti samo kroz međusobnu komunikaciju, unutarnju, ali i sa susjedima i prijateljima u regiji. Eskalacija teških izjava i vraćanje u povijest kojem smo svjedočili posljednjih nekoliko mjeseci moraju biti prevladani.
Nakon vremenski kratkog, ali vrlo intenzivnog i dojmljivog balkanskog putovanja, u domovinu smo se vratili prepuni pozitivnih dojmova. Očekivanja su potpuno ispunjena, što će zasigurno ostaviti traga u izgradnji još boljih odnosa i razumijevanja između BiH i zemalja regije.
Do novog susreta, svako vam dobro i živjeli!•
