Čini se da situacija u entitetskim proračunima nije baš sjajna. O tome svjedoče i potezi koje su povukle vlasti u oba entiteta u posljednjem tjednu stare godine. Naime, vlasti su kako u RS-u tako i FBiH potegle za emitiranjem trezorskih zapisa da bi mogli isplaćivati proračunske obveze. Tako su se dva bh. entiteta kratkoročno zadužila za 60 milijuna maraka prodajući na burzi državne vrijednosne papire. No ekonomisti su im nakon tog poteza jasno poručili: štedite, a ne zadužujte se. Kako drugačije reći za stanje financija u bh. entitetima, osim da su entiteti u dugovima do grla, a pri tome su zakazali i očekivani prihodi.
Dugoročne posljedice
Republika Srpska je prošlu godinu završila s deficitom većim od 80 milijuna eura, dok je veći bh. entitet u novu godinu ušao s rekordnim deficitom koji je gotovo 350 milijuna eura. Minuse i rupe u proračunima entitetske vlasti pokušavaju popuniti prodajom trezorskih zapisa. Međutim, većina ekonomskih stručnjaka ne podržava takav vid zaduživanja. Oni smatraju kako će ovakav način zaduživanja ostaviti dugoročne posljedice u onome smislu u kome će povećavati dužničku ovisnost, dakle spiralu zaduživanja jednog i drugog entiteta. Nije dobro ni sa stanovišta visine kamatne stope jer se zaduživanje vrši tako što te trezorske zapise kupuju komercijalne banke. To što se entiteti dodatno kratkoročno zadužuju samo pokazuje da ne postoji likvidnost njihovih proračuna. Ovakav način zaduživanja entiteti već nekoliko godina intenzivno koriste da nadomjeste proračunske minuse. To su kratkoročni papiri od vrijednosti i oni se izdaju do godinu dana. Kamate na trezorske zapise se kreću između 4,5 i 6 posto.
Teška godina
Očito da RS i FBiH nemaju drugog izlaza osim da se kratkoročno, vrlo skupo zadužuju na domaćem tržištu kapitala. Proračuni su u takvoj situaciji da su im grčevito potrebna nova financijska sredstva koja sada nadoknađuju na tržištu kapitala. Vladajuće strukture u entitetima u prodaji trezorskih zapisa ne vide ništa sporno, o čemu svjedoči i izjava premijera FBiH Nermina Nikšića prema kojoj postoje problemi u financiranju iz entitetskog proračuna. Stručnjaci smatraju da najveća krivnja za proračunske deficite leži u lošem vođenju financija, koje je naročito postalo izraženo nakon uvođenja sustava naplate poreza na dodanu vrijednost kada je ogroman priljev novca došao od PDV-a kada su prihodi proračuna bili drastično povećani. S druge strane, prema svim analizama, ova godina će biti posebno teška za oba entitetska proračuna jer dospijevaju rekordni iznosi za vraćanje dugova. Oba entiteta moraju vratiti ukupno više od 650 mil. eura dospjelih obveza.
