Do raspisivanja izbora u Bosni i Hercegovini ostalo je nešto malo više od mjesec dana, a u međuvremenu se pojačava pritisak stranih diplomata, Sjedinjenih Američkih Država i Izaslanstva Europske unije u BiH kako bi se postiglo bilo kakvo rješenje te tako u posljednji trenutak izbjegla politička i institucionalna kriza koja prijeti paralizirati cijelu državu i federalni entitet te dodatno poremetiti odnose Bošnjaka i Hrvata, piše Večernji list BiH.
Kako se doznaje, veleposlanica Maureen Cormack i posebni predstavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark razgovaraju s predstavnicima političkih stranaka bez nuđenja konkretnih vlastitih rješenja, nego tek određivanja crvenih linija s obzirom na ranije prijedloge koji su izrađeni u Uredu visokog predstavnika u pogledu izbora izaslanika za Dom naroda.
Izbrisane odredbe
Kako se doznaje, predstavnici bošnjačkih stranaka gotovo su jednoglasno poručili kako im nije prihvatljivo da se iz izbora izaslanika isključi bilo koja županija. Najbolje je to elaborirao bošnjački član Predsjedništva BiH i čelnik SDA Bakir Izetbegović koji je prigodom nedavnog susreta s veleposlanicima SAD-a u BiH i RH Maureen Cormack i Robertom Kohorstom istaknuo kako je potrebno pronaći rješenje kojim se provodi odluka Ustavnog suda BiH uz poštivanje Ustava Federacije BiH. To u suštini, međutim, znači ignoriranje presude Ustavnog suda BiH ili pak Ustava Federacije s obzirom na to da su te dvije odluke apsolutno proturječne. Naime, Ustavni sud BiH izbrisao je upravo u Izbornom zakonu BiH identičnu odredbu na koju se Izetbegović poziva i koja još nije izbrisana. A ta rečenica kaže da će se iz svake županije birati po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak u Dom naroda ako takav bude izabran u županijsku skupštinu. Upravo je ta odredba dovela do nerazmjernosti vrijednosti glasa, odnosno kršenja Europske konvencije i Ustava BiH.
Ostali i Bosanci
Problem je što bošnjačka politika smatra da domovi naroda, čije ime sve govori, trebaju opet birati predstavnike i Hrvatima kojih je tamo podjednak broj 17 i u srpskom, hrvatskom i bošnjačkom klubu te Klubu, pomalo čudnoga naziva, ostalih. Zanimljivo je da se, unatoč tome što bi Klub ostalih trebao biti ustvari klub manjina, tamo ne nalazi ni jedan Židov, Rom niti je do sada ikada od osnivanja entiteta FBiH tamo bio predstavnik nacionalnih manjina. Da apsurd bude još veći, u Klubu ostalih, gdje ih je sedmero, sjede doslovno svi Bošnjaci koji se lažno predstavljaju kao Bosanci i Hercegovci ili pak kao nacionalnosti BiH. Zanimljivo je kako stručna služba Parlamenta FBiH, pa čak ni jedan zastupnik ili nacionalni klub nisu još shvatili da se na posljednjem popisu pučanstva ni jedan građanin nije izjasnio s nacionalnošću “BiH”, a da istodobno u Parlamentu postoje čak tri takva “primjerka”. To onda dovodi do potpunog apsurda cijeli politički sustav. Načelni prijedlozi iz OHR-a s uvođenjem praga za izbor izaslanika u Dom naroda iz pojedinih županija ili pak izbor iz ad hoc kluba je prihvatljiv za hrvatsku stranu uz uvjet da se osigura razmjer, odnosno jednaka vrijednost glasa svih hrvatskih birača.
