Iako dolaze s različitih adresa, Europske unije odnosno visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, izvješća koja su izradile dvije institucije prvi put su usklađena, ponajprije o temi europskih integracija te potrebi da zemlja provede ustavne i izborne reforme kojima bi se uklonila diskriminacija manjinskih naroda i zajamčila jednakopravnost konstitutivnih naroda. U dokumentu koji će danas biti službeno objavljen Europska komisija ponovno poziva Bosnu i Hercegovinu da hitno provede ustavne i izborne reforme koje će omogućiti svim građanima da ostvaruju svoja politička prava, a poseban naglasak stavlja se na usklađivanje Ustava s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić - Finci”. Ta presuda ukazuje na diskriminaciju građana BiH koji ne pripadaju konstitutivnim narodima - Bošnjacima, Hrvatima ili Srbima - u mogućnosti da se kandidiraju na najviša politička mjesta, što predstavlja značajan izazov za budućnost zemlje u europskom kontekstu.
Sukob o Planu rasta
Posebno iskušenje u kontekstu reformi i napretka BiH prema EU predstavlja pitanje osiguranja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. U izvješću visokog predstavnika hrvatski predstavnici, posebno HDZ BiH, iznijeli su specifične zahtjeve koji se odnose na osiguranje legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda. Hrvati zahtijevaju da se svaka ustavna reforma odvija uz jamstvo jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, što uključuje i uvjet da svaki narod ima svoje legitimne političke predstavnike u ključnim tijelima vlasti. Za Hrvate u BiH to pitanje predstavlja pitanje ravnopravnosti jer trenutačni ustavni i izborni sustav dovodi do situacija u kojima Hrvati nisu adekvatno zastupljeni, pogotovo u Federaciji Bosne i Hercegovine. To je očito u Predsjedništvu BiH, gdje su hrvatskog člana Predsjedništva BiH birali višebrojni Bošnjaci, kao i pojedine izaslanike za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Uz to, Hrvati naglašavaju da reforma mora omogućiti da Hrvati kao konstitutivan narod imaju svoje legitimne predstavnike. U tom kontekstu hrvatske stranke inzistiraju na provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnoga suda BiH, te se ističe i važnost da ustavne promjene omoguće Hrvatima, kao jednom od triju konstitutivnih naroda, ravnopravno sudjelovanje u političkom životu BiH. U izvješću Europske komisije naglašava se kako su funkcionalnost demokratskih institucija i općenito politička stabilnost u Bosni i Hercegovini podrivani postojećim diskriminatornim elementima u ustavnom ustroju, kao i stalnim kršenjima pravnog i ustavnog poretka od entiteta Republika Srpska. Upravo Republika Srpska odbija provesti odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, čime se dodatno ugrožava autoritet i integritet najviših pravnih instancija države. Takva politička klima, dodatno opterećena nacionalnim tenzijama, predstavlja zapreku europskom putu Bosne i Hercegovine. Jedan od ključnih preduvjeta za napredak Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji je ispunjavanje Plana rasta, koji uključuje usvajanje reformi za stabilniji ustavni poredak. Iako su u više navrata vlasti deklarativno podržale europski put zemlje, u praksi nije došlo do konkretnih promjena koje bi omogućile otvaranje pristupnih pregovora s EU-om. Nedostatak konsenzusa oko ključnih zakona, poput Zakona o sudovima i Zakona o zaštiti osobnih podataka, rezultirao je stagnacijom reformskog puta. Nedonošenje ovih zakona blokira napredak Bosne i Hercegovine prema EU, unatoč tome što je ranije napravljen značajan napredak. Europska komisija očekuje i da BiH uskladi svoju viznu politiku s viznom politikom EU-a, što uključuje ukidanje bezviznog režima s nekoliko zemalja, uključujući Azerbajdžan, Kuvajt, Katar, Tursku, Rusiju, Kinu, te sezonski bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom.
Unatoč povremenim forumima i sastancima s predstavnicima EU-a, domaći politički čelnici nisu uspjeli postići potreban konsenzus oko reformskog programa koji uključuje 113 zahtjeva EU-a.
Javni RTV servis
Posebno se ističe Republika Srpska, dok je zanemarena uloga SDA, čiji su predstavnici u konačnici zakomplicirali dostavljanje Reformske agende. Visoki predstavnik također naglašava kako se povremeno pojavljuju pokušaji revizionizma i osporavanja sudski utvrđenih činjenica o ratnim zločinima, što također negativno utječe na društvenu i političku koheziju. Stanje medijskih sloboda također je zabrinjavajuće s obzirom na prijetnje i pritiske kojima su novinari izloženi. Državni javni servis, Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT), suočen je s ozbiljnom prijetnjom gašenja zbog financijskih poteškoća i dugotrajnih sudskih sporova. S druge strane, javni servis u Republici Srpskoj, RTRS, često širi dezinformacije, uključujući ruske državne medijske sadržaje, što dodatno opterećuje političku scenu i stavlja u pitanje objektivnost informiranja. S treće pak strane, Radiotelevizija Federacije BiH od 2013. godine, dakle punih 11 godina, nema zakonit upravni odbor. Visoki predstavnik, jednako kao i EU, ističe kako je za BiH ključno da poduzme odgovornost za provođenje nužnih reformi, što podrazumijeva uključivanje svih političkih aktera i postizanje konsenzusa o ključnim pitanjima. U tom kontekstu ističe se potreba za lokalnim vlasništvom nad reformskim procesima kako bi BiH mogla ostvariti napredak prema EU. Također, potrebna je suradnja na svim razinama vlasti kako bi se osiguralo poštivanje prava konstitutivnih naroda i omogućilo legitimno političko predstavljanje svih skupina unutar zemlje.
