Očekuje se da će Europska komisija sljedeći tjedan zatražiti od zemalja EU da smanje grijanje i hlađenje javnih zgrada i ureda kako bi se smanjila opća potražnja za plinom, navodi se u dokumentu koji je AFP imao na uvid. Opskrba ruskim plinom mogla bi biti u potpunosti prekinuta i Bruxelles u svojim simulacijama računa na to da bi se ove zime Putin plinom mogao služiti kao ratnim oružjem.
Europska komisija preporučit će pravila da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva Celzijevih ili hlade klimatizacijskim jedinicama postavljenim na temperaturu ne nižu od 25 stupnjeva, prenosi Jutarnji list.
Ova pravila većinom su usmjerena na elektrane i industriju koje koriste goleme količine plina. Dok bi kućanstva, koja predstavljaju samo 37 posto ukupne potrošnje plina u EU, bila posljednja koja bi bila ozbiljno pogođena iznenadnim prekidima opskrbe plinom.
O svim prijedlozima Komisije za uštedu energije trebalo bi se raspravljati na sastanku u Bruxellesu 26. srpnja na kojem bi trebali sudjelovati svi ministri energetike zemalja Europske unije.
Dosta država već krenulo sa uštedom
Dosta država već je krenulo u akciju. Njemački savezni parlament Bundestag i parlamenti saveznih pokrajina planiraju, u sklopu mjera štednje, sniziti temperaturu grijanja zimi i manje hladiti ljeti. Tako se sve prostorije saveznog parlamenta zimi više ne griju na 22, nego na 20 stupnjeva dok će se u ljetnim mjesecima stotine prostorija rashlađivati ne kao dosad na 24, nego na 26 do 28 Celzijevih stupnjeva.Tim mjerama moglo bi se uštedjeti pet posto energije.
Potrošači u Sloveniji pozvani su iz opreza da pažljivo troše prirodni plin. U Češkoj i Slovačkoj, koje su sto posto potreba za plinom rješavale uvozom iz Rusije, a sada su ga se odrekle, kao moguće rješenje predlažu se toplinske pumpe koje rade na principu rashladnih uređaja, poput hladnjaka i zamrzivača.
Hrvatska još ne razmišlja o mjerama
Hrvatskoj državne, ali i većina lokalnih vlasti još uvijek ne razmišljaju o mjerama štednje energije ove jeseni i zime. U Gradu Rijeci, koji je osnivač niza ustanova u sportu, kulturi i obrazovanju te komunalnih društava, zasad nemaju nikakvih planova za pojačanu štednju energije zbog očekivanog znatnog poskupljenja energenata. A u Primorsko-goranskoj županiji rekli su za Jutarnji list da njihove ustanove i inače provode mjere štednje energenata te da će ih, ako se stvori potreba, pojačati i dodatno prilagoditi.
Grad Vukovar je prije tri mjeseca krenuo s reduciranom javnom rasvjetom tako da svijetli svako drugo ili treće rasvjetno tijelo. “Nismo to učinili zato što smo financijski nestabilni, nego, upravo suprotno”, poručili su iz Grada Vukovara, dodavši kako su tijekom tri mjeseca primjene novog režima paljenja rasvjetnih tijela uštedjeli 330.000 kuna po novim cijenama struje.
Prije nekoliko dana svi zaposlenici koji rade u zgradi splitskog Županijskog suda u Gundulićevoj ulici dobili su obavijest iz ureda predsjednika suda po kojoj moraju štedjeti struju, odnosno moraju “racionalizirati korištenje električne energije”. Od početka srpnja, dakle, svi klima-uređaji u splitskoj Palači pravde trebali bi držati temperaturu koja nije niža od 25 stupnjeva Celzijevih.
Koprivnica se pozicionirala na karti ovog dijela Hrvatske kao zeleni, održivi i uključiv grad, grad s ciljem održivog gospodarstva, napredne ekologije i održivog gospodarenja energentima, kaže gradonačelnik Mišel Jakšić. Od 2018. gradom redovito prometuje javni 100 posto električni prijevoz. Energetski su obnovljene dvije osnovne škole koje ostvaruju uštede energenata od 60 posto, a u tijeku je projekt dodatnih povećanja energetske učinkovitosti gradskih škola ugradnjom fotonaponskih elektrana.
U Poreču predviđaju do 2030. emisije CO2 na području grada smanjiti za 40 posto, a iz Grada Labina tvrde kako već dulje vrijeme provode različite projekte koji se tiču zelenih politika. Međutim, ni u jednoj od tih sredina zasad ne pripremaju planove za jesen, iako neslužbeno objašnjavaju kako će im, ako stvarno dođe do energetske krize, morati pomoći Vlada jer lokalne jedinice to ne mogu financijski izdržati.
