Sutra će Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta (AFET) razmatrati nacrt izvješća o dokumentu iz Europske komisije kojim se definira napredak BiH tijekom prošle godine, piše Večernji list BiH. U ovome dokumentu upozorava se kako bi BiH mogla ostati bez novca iz IPA III programa u kojemu je za zapadni Balkan EU izdvojeno 14 milijardi eura.
Dva iskušenja
”Pozivaju se politički akteri u BiH da postignu napredak u reformama koje su potrebne za približavanje zemlje EU; osuđuje se sve pokušaje odugovlačenja ovih reformi, čime se ugrožava pristup financiranju EU-a u okviru programa IPA III, koji se mora temeljiti na strogim uvjetovanostima i ovisi o suradnji različitih tijela”, stoji u nacrtu dokumenta koji je napisao izvjestitelj za BiH Paulo Rangel. Dokument će posve sigurno doživjeti određene preinake, no u njemu se kao najvažniji zahvat ističe da BiH utjelovljuje raznolikost EU-a koji je izgrađen na pomirenju, suživotu i suradnji. “Europski parlament i dalje stoji iza težnji za demokratskom transformacijom i europskim izborom BiH i njezinih građana. Izvjestitelj identificira dvije glavne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i odabranom putu k EU integracijama: bojkot i povlačenje iz državnih institucija i tijela odlučivanja od vodstva i predstavnika RS-a, odnosno Milorada Dodika; i zastoj u pregovorima o reformi Izbornog zakona u FBiH. Svi politički akteri diljem BiH moraju se posvetiti suradnji i izgradnji održive, prosperitetne i mirne budućnosti zemlje. Neuspjeh u postizanju bezuvjetnog povratka u sve državne institucije, kao i uravnoteženog dogovora o reformi Izbornog zakona i dalje će ometati društveni, ekonomski i euroatlantski napredak BiH, štetiti nastojanjima u pomirenju i nedvojbeno doprinijeti jačanju napetosti u zemlji i regiji, posebice s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu i povezano zloćudno uplitanje na zapadni Balkan”, stoji u dokumentu.
Dodik i Izetbegović
U ovoj situaciji se cilja na srpskog člana BiH Predsjedništva Milorada Dodika, ali i na čelnika SDA Bakira Izetbegovića. U ovome dokumentu najavljuje se i potpora uvođenju sankcija u slučaju nastavka povlačenja iz državnih institucija te blokade tijela koja donose odluke oko ispunjavanja kriterija za pristupanje EU i provedbu 14 prioriteta. “Ako te remetilačke radnje potraju, EU bi trebao provesti restriktivne mjere protiv destabilizirajućih aktera, slijedeći primjer SAD-a”, stoji u dokumentu.
