Pred nama je oporavak – rečenica je to koja se najčešće čula na ovogodišnjoj konferenciji Euromoney u Beču. Dok će, prema riječima guvernera austrijske središnje banke Ewalda Nowotnyja, iz tog oporavka u 2014. godini u EU biti izuzeti samo Slovenija i Cipar, prema prognozi UniCreditovih analitičara, u lošem je društvu i Hrvatska, s prognozom pada BDP-a od minus jedan posto.
– Za Hrvatsku imamo ponešto suprotstavljene pokazatelje; prognozu od minus jedan posto u 2014., no i mogućnost da povuče novac iz fondova EU, što će joj donijeti pozitivne učinke za gospodarstvo. U 2015. je zato naša prognoza rast jedan posto, a tad očekujemo i pad loših kredita – istaknuo je Gianni Franco Papa, UniCreditov direktor za središnju i istočnu Europu na prezentaciji njihovih prognoza i bankarskog sektora regije.
Po lošim kreditima Hrvatska je i dalje predvodnik negativnih trendova. Premda sa 16,5 posto udjela loših kredita nismo ni blizu rumunjskih 32,9 posto, ukrajinskih 30 posto ili mađarskih 20,5 posto, sve će te zemlje svoje loše kredite ove godine smanjiti, dok će im u Hrvatskoj udio rasti na 17,3 posto. BiH i Turska jedine su preostale zemlje u kojima će se udio neprihodujućih kredita također povećati.
Oslonac domaći izvori
– Hrvatska je prošla kroz pet godina krize, to se odrazilo na kvalitetu portfelja. Problem rasta udjela loših kredita tehnički je velikim dijelom adresiran i na politiku rezerviranja središnje banke u 2012. i 2013. No, smatram da je glavno čišćenje portfelja sada završeno, a Hrvatska je i jedan od najbolje kapitaliziranih sustava s adekvatnošću kapitala 21 posto – objasnio je Papa.
U ovoj godini Hrvatsku očekuje i lagani rast kreditiranja, od 1,3 posto, potaknut isključivo korporativnim sektorom. Gora od Hrvatsk je samo Rumunjska sa 1,2 posto i Slovenija u kojoj će kreditiranje padati 1,1 posto. U svim ostalim zemljama u regiji krediti će rasti, dok će dvoznamenkasti rast zabilježiti Rusija sa 14,7 posto i Turska sa 17 posto. No, za razliku od vremena prije 2008., rast kredita sad se u svakoj zemlji mnogo više oslanja na domaće izvore, depozitnu bazu klijenata, nego na izvore izvana.
Pozitivan sentiment
Na početku krize udio depozita u kreditiranju u regiji bio je 57 posto u odnosu na 51 posto prije krize, a veći je udio financiranja iz vlastitog kapitala banke; popeo se sa 11 na 14 posto. Kreditiranje se, kažu, oporavlja, a i rast depozita u prosjeku je veći od šest posto. Pa premda je i u Hrvatskoj rast štednje konstantan tijekom cijele krize, u ovoj godini prognoza rasta je skromnih 2,2 posto, ponovno pri samom dnu u regiji. Kroz izlaganja na brojnim panel diskusijama na konferenciji Euromoney vrlo se jasno može primijetiti da raste pozitivni “sentiment” i optimizam među analitičarima.
– Slijedi oporavak, o tome svjedoče gospodarski podaci. Poboljšava se poslovna klima, proizvodnja raste u mnogim zemljama, premda u Hrvatskoj i Bugarskoj pada, no pad se u Hrvatskoj smanjuje. Zapadna Europa također će imati rast od 1,5 posto u odnosu na pad od 0,4 posto u 2013., a lokomotiva oporavka je Njemačka – kaže Carmelina Carluzzo, izvršna direktorica UniCredita za strateške analize za područje središnje i istočne Europe.
Korporativni je sektor još uvijek glavni pokretač rasta u regiji u kojoj je povrat na imovinu (ROA) dvostruko veći nego u zapadnoj Europi. Prosječno iznosi 0,7 posto u usporedbi s Italijom u kojoj je na nuli te Njemačkom sa 0,3 i Austrijom sa 0,2 posto. Hrvatska je i tu nešto ispod prosjeka, s prognozom ROA-e za 2014. od 0,5 posto. Stoga regija ostaje zanimljiva investitorima, posebno bankama iz zapadne Europe čiji je udio prihoda iz središnje i istočne Europe i dalje zamašan.
