Službenim početkom pregovora o statusnom sporazumu s agencijom Frontex BiH je napravila ključan korak prema ulasku u kolektivni sustav europske sigurnosti, a osim činjenice da se radi o jednom od uvjeta za otvaranje pregovora, u praktičnom smislu ovo znači da će Frontex sada dobiti mogućnost ojačati granice BiH, pridonoseći time aktivnim mjerama suzbijanja migrantskog vala na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, piše Večernji list BiH.
Sigurnosna situacija
Navedeni val sa sobom nosi i sigurnosne prijetnje zbog mogućnosti da zapadnobalkanskom rutom u BiH uđu i osobe visokoga rizika, a kada se pogledaju brojke iz protekle godine, koje su potvrdile izniman porast u odnosu na ranija razdoblja, jasno je kako BiH žurno treba kadrovsku i tehničko-tehnološku pomoć na granici, poglavito onoj istočnoj, kako bi se učinkovito izborila s ovim izazovima. Svi smo svjedoci i čestih slučajeva u kojima krijumčari ljudima pribjegavaju sve opasnijim manevrima, dovodeći u opasnost živote policijskih službenika, a sigurnosnim ugrozama treba dodati i nedavne informacije o pronalasku vatrenog oružja kod migranata. Sagledavši sve navedeno, otvaranje pregovora s Frontexom ipak unosi dozu optimizma. Statusni sporazum o Frontexu omogućit će Frontexu da rasporedi stalne snage europske granične i obalne straže na teritoriju Bosne i Hercegovine, na zahtjev nadležnih vlasti u BiH, zbog podrške aktivnostima upravljanja granicom. Osnaživanje domaćih sigurnosnih kapaciteta svakako će biti važno i uz činjenicu da, kako stvari stoje, na početku ove godine bilježimo pad ilegalnih migracija. Poglavito ako se uzme u obzir činjenica da smo i u ranijim razdobljima svjedočili fluktuacijama u brojkama, što nije jamac da nekada u bliskoj budućnosti ponovno neće doći do snažnijeg pritiska. Naime, broj ilegalnih graničnih prelazaka granica EU-a pao je u siječnju na gotovo 14.000, za jednu trećinu u odnosu na prosinac. Na gotovo svim glavnim migracijskim rutama zabilježen je mjesečni pad u rasponu od 71% u središnjem Mediteranu do 30% na zapadnom Balkanu, kažu iz Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Nasuprot silaznom trendu koji se bilježi na svim rutama, i dalje raste zapadnoafrička migracijska ruta.
Važnost za Hrvatsku
Za Hrvatsku je jedan od najvećih problema kod dolazaka ilegalnih migranata neusklađen vizni režim Srbije i BiH s europskim. Gotovo je nemoguće zasad razmišljati da BiH uvede vize za turske ili Srbija za ruske državljane koji, poslije Afganistanaca, prednjače po broju ljudi koji preko Hrvatske žele u EU. Ruski državljani s urednim dokumentima dolaze na granične prijelaze s Hrvatskom, gdje se prijave kao azilanti, a onda, dok traje postupak, odu dalje na zapad. Velik broj njih ugodno doputuje u Sarajevo ili Beograd komercijalnim letovima iz Turske ili Bjelorusije. Sarajevo dnevno ima od dva do tri redovita leta iz Istanbula. I druge mjere mogle bi kompenzirati liberalan vizni režim, ali se ne provode. Sve te zemlje imaju sličan zakon kao Hrvatska ili druge schengenske države, a to je da se na dolasku provjerava imaju li putnici uvjete za dolazak. Ako iz Bjelorusije ili Istanbula – otkuda ih dolazi najviše – netko doleti u Sarajevo kao turist, postavi mu se pitanje ima li plaćen smještaj. I takvom provjerom moglo bi se regulirati protok budućih imigranata.
Drugo je potpisivanje statusnog sporazuma Europske komisije s Frontexom u BiH, da te snage dođu s druge strane hrvatske granice. Policije u BiH nema dovoljno, a policija na nižim razinama vrlo se često i ne želi previše baviti migrantima ili ih prešutno šalje dalje. Taj statusni sporazum točka je na kojoj Hrvatska inzistira.
