Iz Hrvatskog Narodnog Sabora BiH potvrđeno je za Hrvatski Medijski Servis kako su Prijedlozi za izmjene Izbornog zakona BiH koji se tiču načina izbora članova Predsjedništva, koji su objavljeni u nekim medijima, službeni dokument HDZ BiH, o kojem će se voditi pregovori s relevantnim bošnjačkim i srpskim političkim strankama.
Dužnosnik HNS BiH kazao je za HMS, kako je ovaj dokument, medijima koji su ga objavili, vjerojatno dostavljen iz SDA.
Prema tom dokumentu HDZ BiH predlaže tri modela izravnog izbora članova Predsjedništva po načelu konstitutivnosti, napominjući kako uvažavaju činjenicu da srpska strana izbor kolektivnog šefa države prihvaća u trenutnoj formi.
Prvi model odnosi se na izbor dva člana Predsjedništva s teritorije FBiH. Prema tom modelu, Federacija BiH je jedna izborna jedinica, iz koje se bira jedan Hrvat i jedan Bošnjak. Kandidat iz reda Bošnjaka bira se s jedne liste, a kandidat iz reda Hrvata s druge liste, a svaki glasač dobija listu na kojoj se nalaze kandidati naroda kojem on pripada, čime HDZ želi izbjeći svaku mogućnost da jedan narod drugom bira predstavnike.
Prema drugom modelu, član Predsjedništva iz RS bio bi Srbin koji bi osvojio najviše glasova u RS, dok bi se izbor dva člana iz Federacije obavljao iz Federacije kao jedne izborne jedinice. S tim da se unutar Federacije definiraju izborna područja A, B i C. U izborno područje A ulaze sve općine u kojima prema popisu stanovništva iz 2013. živi dvotrećinska većina bošnjačkog naroda. U izborno područje A ulaze sve općine u kojima prema popisu stanovništva iz 2013. živi dvotrećinska većina hrvatskog naroda. Sve ostale općine u kojima ni Hrvati, ni Bošnjaci ne čine dvotrećinsku većinu stanovništva je izborno područje C. Prema ovom modelu bošnjački član Predsjedništva BiH bio bi onaj kandidat koji je osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH, uz uvijet da je u području A+C osvojio veći broj glasova nego u području B+C. Nasuprot tomu hrvatski član Predsjedništva treba osvojiti najveći broj glasova unutar F BiH, s tim da u području B+c treba osvojiti veći broj glasova nego u području A+C.
Treći model predviđa da za bošnjačkog člana bude izabran onaj koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar FBiH, te koji je pobijedio u barem dvije županije gdje su Bošnjaci većina. Ukoliko ne postoji takav, bošnjački član Predsjedništva je onaj koji je osvojio najviše glasova u FBiH, te barem u jednoj županiji s bošnjačkom većinom. Ako nema ni takvog, onda se bira onaj koji je osvojio najviše glasova na cijelom prostoru FBiH.
Hrvatski član Predsjedništva, prema ovom modelu treba osvojiti najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima, te pobjediti u najmanje dvoje županije s hrvatskom većinom. Ako takav ne postoji onda je izabrani hrvatski član Predsjedništva onaj koji uz najveći osojeni broj glasova pobijedi u najmanje jednoj županiji s hrvatskom većinom, a ako ne postoji ni takav pobjednik je onaj koji među hrvatskim kandidatima osvoji najveći broj glasova u F BiH.
Krišto: Nema razloga da ovo ne bude prihvatljivo
Zamjenica predsjednika HDZ-a Borjana Krišto izjavila je, za “Nezavisne novine”, kako ovi prijedlozi nisu ništa novo i posebno, već nešto o čemu je HDZ i ranije razgovarao sa SDA i drugim partnerima.
“To su prijedlozi koje smo uradili u situaciji kada ne možemo promijeniti Ustav. Evo, ostavimo prostora, pa neka se ostali izjasne. Mislim da nema razloga da ovako nešto ne bude prihvatljivo za sve u BiH”, ističe Krišto. Dodaje kako je u pitanju radni materijal i da svatko ima pravo na svoj stav. “Moramo tražiti rješenja, a ne razloge koji ne stoje kako nešto ne bi bilo prihvatljivo”, zaključuje Krišto.
SDA uobičajno: Protiv etničkih podjela
Uobičajno, svaki prijedlog koji jamči Hrvatima, da im drugi neće birati člana Predsjedništva, SDA odbaci uz “argumentaciju” kako ti prijedlozi predstavljaju “etničku podijelu” Iz ove stranke kazali su banjolučkom listu da su u procesu provedbe presude “Sejdić i Finci”, koja je imala zadatak osigurati ravnopravnost ostalih, “sve probosanske stranke iskazale spremnost da povedu računa i o poziciji Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda pri izboru članova Predsjedništva”.
“Međutim, HDZ BiH je uporno odbijao sva ponuđena rješenja kojima bi utjecaj bh. Hrvata pri izboru člana Predsjedništva bio osiguran bez dodatnih podjela”, naveli su iz SDA.
SDS: Pozicije RS jasne
Iz SDS-a podsjećaju da su, kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH i provedba presude “Sejdić i Finci” pozicije RS tu jasne.
“RS će birati jednog člana Predsjedništva, a na Federaciji je da se dogovore kako će birati druga dva člana”, rekao je Borislav Bojić, potpredsjednik SDS-a, dodajući kako nije moguća ni priča o trećem entitetu u BiH.
Špirić: Dijalog mora biti konstanta
Prema riječima Nikole Špirića, potpredsjednika SNSD-a, u zemlji u kojoj ima mnogo nerazjašnjenih stvari nije dobro polaziti od točke maksimuma.
“BiH živi 20 godina tako, svi polaze tako, bez spremnosti na kompromis. Dijalog i o ovom pitanju mora biti konstanta dok se ne nađe rješenje. Politički blickrig, bez obzira na to s koje nacionalne strane dolazio, neće riješiti nijedan problem ove zemlje. Zato treba sjesti i razgovarati”, poručuje Špirić, te zaključuje da se danas plaća cijena “političkom kupleraju koji traje 20 godina”.
