Ekonomisti Emily Gallagher i Jorge Sabat kažu da je realan iznos koji trebate uštedjeti, 2467 dolara (oko 4500 KM. Ako toliko uštedite, mala je vjerojatnost da ćete upasti u financijske probleme.
Financijski stručnjaci uglavnom savjetuju da sa strane uvijek trebate odvojiti dovoljno novca da možete preživjeti sa svim troškovima tri do šest mjeseci. Neki čak predlažu i za cijelu godinu dana, piše 24sata.hr.
“Život uglavnom ne ide onako kako smo planirali. Može doći do ponovne recesije, možete izgubiti posao ili morate platiti kvar na automobilu. Zato, kada je u pitanju štednja, vrijedi pravilo ‘više je uvijek bolje’ “, rekao je osobni financijski savjetnik David Bach.
Ali, ekonomisti Emily Gallagher i Jorge Sabat osporavaju često navedena pravila o štednji. Ljudima se obično savjetuje da trebaju uštedjeti što više novca, ali Gallagher i Sabat su pronašli realniji iznos za kućanstva s niskim prihodima, konkretno 2467 dolara. Ako toliko uštedite, vjerojatnost da ćete pasti u financijske teškoće (da nećete biti u mogućnosti plaćati najam, račune ili medicinsku njegu) je mala, kažu.
Da bi došli do tog broja, Gallagher i Sabat, koristili su podatke iz ‘Ankete o dohotku i sudjelovanju u programu (SIPP)’ kako bi prikazali odnos između ulaska u krizu u sljedećih šest mjeseci i iznosa kojeg ste uštedjeli. Pregledali su financijske podatke u više od 70.000 kućanstava s nižim prihodima.
Otkrili su da ako ste uštedjeli vrlo malo, recimo 200 do 500 dolara, svaki dodatni dolar koji ste izdvojili dramatično smanjuje vjerojatnost da ćete upasti u financijske poteškoće.
“Ali, jednom kada uštedite barem 4500 KM, dodatna štednja neće više biti toliko potrebna”, kaže Gallagher.
Većina stručnjaka za novac se slaže da što više uštedite to će vam biti bolje.
“Ne kažemo da je 2467 dolara optimalna razina uštede. Naši rezultati uopće ne govore o postizanju dugoročnih financijskih ciljeva, poput plaćanja fakulteta ili kupnje kuće. Ako unaprijed planirate veće troškove u budućnosti, željet ćete uštedjeti puno više. Za ljude koje ne mogu puno uštedjeti, 2467 dolara predstavlja ‘pravilo minimalne uštede’. Naši podaci ne govore o ljudima sa srednjim ili visokim primanjima, ali ako ovo pravilo vrijedi za ljude s nižim dohotkom, trebalo bi vrijediti i za njih”, rekla je Emily.
“Ovo istraživanja je nastalo iz osvrta na vrste financijskih savjeta koji se inače daju ljudima. Uglavnom se savjetuju veliki iznosi. Ali, ako ne zarađujete dovoljno to može biti jako teško. U stvari, gotovo polovica američkih kućanstava ne može pokriti neočekivani trošak u iznosu od 400 USD”, tvrdi Gallgher.
Ona navodi ‘hipotezu o gradijentu cilja’, koja kaže da ljudi rade više kako se približavaju postizanju cilja.
“Pravilo o minimalnoj štednji od 2467 dolara, što bi trebalo biti prihvatljivo za većinu ljudi, moglo bi dovesti do veće uštede. Međutim, zadatak testiranja ove hipoteze ostavljamo budućim istraživanjima”, zaključuje Gallgher.
