Grupa znanstvenika procjenjuje da je to moguće ali uz mnoge izazove.
Mnogi se stručnjaci slažu da i uz veliki broj cijepljene populacije, virus koji uzrokuje ovu bolest neće nestati. No znanstvenici iz Novog Zelanda smatraju da se ne treba odbaciti mogućnost potpunog nestanka virusa, no pretpostavljaju da će to biti puno teže nego s nekim prethodnim virusnim oboljenjima.
Ne radi se o eliminaciji bolesti, već o tome da se postojanje virusa svede na nulu i da se to stanje održava sve dok cjepiva više ne budu potrebna. Na globalnoj razini to se je već postiglo s malim boginjama. Isti stručnjaci smatraju da se to može postići uz 7 važnih faktora, a jedan od njih je sigurno i učinkovito cjepivo, posebno ako se radi o onom dostupnom i jeftinom. Dodaju kako iako postoje učinkovita cjepiva, još se ne zna koliko traje njihova zaštita od virusa, no isto su tako sigurni da će se ona poboljšavati. Navode i intranazalna cjepiva koja se očekuju i koja bi mogla puno pomoći, no potrebno je provesti još istraživanja.
Drugi faktor je imunitet stečen nakon bolesti i koliko je dugotrajan, mada se procjenjuje do godine dana. Osobe koje su imale male boginje su imune na virus ostatak života.
Razmišljali su i o tome mogu li ljudi biti dugotrajni nositelji virusa… Nema do danas dokaza da bi tako moglo biti.
Znamo i da koronavirus može zaraziti i životinje, što bi moglo omogućiti da se ponovo javlja i uzrokuje ponovne infekcije. Uz to se ispostavilo da se stalno javljaju nove varijante, a to se događa upravo kada se virus ubrzano širi, kakvo je sad stanje u nekim zemljama svijeta.
SLIJEDE BROJNI IZAZOVI
Uz trenutno stanje pandemije, neki stručnjaci smatraju da bolest neće tako skoro nestati.
Potpuno uništenje virusa, kao u slučaju malih boginja, nije realan cilj u ovo doba, ali sve se može promijeniti kako se procijepljenost stanovništva poboljšava, dodao je dr. Tom Kenyon, bivši direktor CDC-a.
Dr. Jon Andrus, profesor na sveučilištu George Washington smatra da se radi o dobroj namjeri ali i o ogromnom izazovu te da je potrebno zadovoljiti neke uvjete: „Potrebna je pomoć i zajedničko djelovanje ne samo globalno nego i regionalno“, dodao je. Cilj bi bio cijepiti ugrožene osobe diljem svijeta a onda cjepivo rasporediti na ostalo stanovništvo i upravo je to najveći izazov, a potrebno je i promptno odgovarati na nove varijante virusa.
POTREBANO JE ZALAGANJE CIJELOG SVIJETA
Dovoljno je samo pogledati što se događa u Americi kako bi se shvatilo koliko je teško istrijebiti ovaj virus. Andrus dodaje da su ponekad samo neke regije sposobne raditi skupa i za globalno zdravlje, ali upravo je Amerika primjer kako je teško pronaći zajednički jezik unutar država članica.
“Ako ste u Texasu, nalazite se na mjestu gdje se zahtjeva fizička distanca, ali možete biti u neposrednoj blizini druge zemlje koja ima potpuno druga pravila“, dodaje.
“Tu se vraćamo na politiku i donošenje odluka“, zaključuje.
SIMPTOMI INFEKCIJE KOD CIJEPLJENIH OSOBA
Prema podacima se čini da su infekcije blage i često bez simptoma.
Masha Gessen, novinarka u The New Yorkeru, se također razboljela iako je cijepljenja. Bolest je bila blaga, a simptomi su uključivali curenje nosa, iritacije oka, umor, gubitak mirisa i okusa, ali su svi nestali unutar tjedan dana. Neki su prijavili i zatvor i glavobolju. Nakon što je primio cjepivo Moderna, nakon dva mjeseca se razbolio i Travis Dagenais iz Bostona, koji je patio od simptoma sličnih prehladi, uz temperaturu, pa iako mu je bilo teško, najviše se pitao što bi se dogodilo da se nije cijepio.
"Moramo razumjeti da je 94 ili 95 posto cjepivo sigurno, a ne 100 posto. Ne radi se o zaštitnom oklopu i nevidljivoj sili. Proći to što sam ja prošao je teško, ali ne mogu zamisliti što bi bilo da se nisam cijepio“, dodao je u intervjuu za Boston 25 News.
