Zbog pojedinih odredbi Kaznenog zakona Federacije BiH, koje su preuzete iz bivše Jugoslavije, a koje su pak destimulirajuće i štetne za privatni sektor gospodarstva, ovaj entitet do sada nije uspio dosegnuti investicijski potencijal koji zaslužuje, ulagači su bili obeshrabreni uslijed nedovoljno pogodnog pravnog okvira, privatni sektor pod značajnim opterećenjem, dok zbog svega navedenog trpe i produktivne veze s kompanijama iz Europske unije, piše Večernji list BiH. Međutim, čini se kako postoji dovoljno svijesti i odlučnosti da se ovo pitanje konačno riješi, i to u korist poslovne zajednice, odnosno privatnog sektora koji je pokretač gospodarskog razvoja.
Naime, jasno je kako postoji neusklađenost zakona i propisa u Federaciji s onima u Europskoj uniji, a neki od zakona koji opterećuju gospodarstvo u Federaciji BiH preneseni su iz zakonodavstva nekadašnje Jugoslavije. Sve zajedno dovelo je do reakcije, pa je tako Udruga poslodavaca Federacije BiH pokrenula inicijativu da se ovo pitanje konačno riješi.
Pokrenuta inicijativa
Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Mario Nenadić za Večernji list podsjeća kako je Udruga od svoga članstva zaprimila inicijativu za izmjenu Kaznenog zakona Federacije BiH, a vezano uz članak 383. koji se odnosi na zloupotrebu službenog položaja, koji ne tretira zloupotrebu povjerenja uprave prema vlasnicima, a time ne pruža adekvatnu zaštitu imovine gospodarskih društava.
Takvu su inicijativu razmotrili u kolovozu prošle godine i proslijedili Federalnom ministarstvu pravosuđa. U međuvremenu su od ministra dobili obavijest kako se planira formiranje stručne radne skupine sa zadatkom analize postojećeg zakonskog okvira i da će biti razmotrena inicijativa Udruge poslodavaca. U ovom trenutku nemaju informaciju je li radna skupina oformljena.
- Federacija se u pogledu ove odredbe suočava s ozbiljnim izazovima. Ona djeluje na privlačenje domaćih i stranih ulaganja. Analiza ekonomskog okružja ukazuje da je jedan od ključnih problema nepostojanje adekvatnog zakona koji bi štitio imovinu u gospodarskom poslovanju. Članak 383. odnosi se na zloupotrebu službenog položaja, ali on ne tretira zloupotrebu povjerenja uprave prema vlasnicima te samim tim ne pruža adekvatnu zaštitu imovine gospodarskih društava - objasnio je Nenadić.
Taj članak je, nastavlja, u pravnom smislu nasljeđe prošlog sustava i kao takav se spominje čak i u rezoluciji Parlamenta EU-a iz 2012. kojom je označen kao sporan, štetan i neprimjenjiv na kompanije s većinski privatnim kapitalom.
Europske reforme
Valja navesti i kako je ovo pitanje izravno vezano uz europski put zemlje. Tako treba podsjetiti kako su, u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta iz 2012. godine kojom su pojedine odredbe preuzete iz zakona bivše Jugoslavije označene kao sporne i štetne za privatne poduzetnike, ove odredbe države u okružju davno izmijenile, a u BiH je RS također radio određene izmjene, tako da se one primjenjuju još samo u FBiH.
Ovo pitanje je zaintrigiralo i zastupnike Parlamenta FBiH, tako da je zastupnik Damir Nikšić postavio zastupničko pitanje federalnom ministru pravosuđa o statusu izmjene i dopune Kaznenog zakona FBiH, a u inicijativi za izmjenu spomenutog zakona naveo je kako je članak 383. stavak 1. potrebno promijeniti tako da se u njemu napravi jasna distinkcija između državnih službenika (u javnom/ državnom sektoru) i odgovornih osoba u privatnim poduzećima (u privatnom/realnom sektoru), kao i to da se umjesto generičnog i višeznačnog pojma "korist" upotrijebi specifičan pojam "protupravna imovinska korist". Ipak, Federacija BiH, čini se, ide u smjeru rješavanja ovog pitanja. A da je tomu tako, vidi se i u odgovoru u kojem se kaže kako resorno ministarstvo poduzima aktivnosti na pripremi nacrta zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH te da će stručna radna skupina razmotriti sve pristigle inicijative za izmjenu ovog zakona.
Što bi trebalo mijenjati
Doc. dr. Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, u izjavi za Večernji list ističe kako Federacija Bosne i Hercegovine treba revidirati svoj Kazneni zakon kako bi se uklonile zastarjele odredbe koje negativno utječu na poduzetnike i investitore. Trenutačni Kazneni zakon, koji datira još iz vremena socijalizma, kaže, ozbiljno ograničava poslovanje i privlačenje stranih investicija zbog neusklađenosti s modernim europskim zakonodavnim standardima.
- Posebno problematičan je članak 383. o zloupotrebi položaja ili ovlasti, koji je naslijeđen iz socijalističkog razdoblja i ne odgovara suvremenim ekonomskim uvjetima.
Ovaj članak predstavlja značajnu prepreku za investitore jer predviđa kaznenu odgovornost za zloupotrebu položaja koja je prilagođena uvjetima društvene imovine iz vremena Jugoslavije, a ne današnjem poslovnom okružju. Kao rezultat toga poduzetnici i investitori izloženi su visokim pravnim rizicima, što odvraća strane investitore od ulaganja u FBiH, objasnio je.
Primjerice, druge zemlje u regiji, poput Srbije, dodaje, već su prilagodile svoje zakone kako bi bolje reflektirale suvremene ekonomske potrebe i olakšale poslovanje. Republika Srpska je također napravila određene prilagodbe, iako su potrebni daljnji koraci.
Hadžić smatra da bi usvajanje modela pravnih reformi, poput onih provedenih u Srbiji, moglo značajno unaprijediti pravni okvir u FBiH, osiguravajući sigurnije poslovno okružje.
- Nužno je da vlasti Federacije BiH prioritetno rade na usklađivanju Kaznenog zakona s europskim standardima kako bi se eliminirale zastarjele odredbe i stvorili uvjeti za sigurnija i privlačnija ulaganja - naveo je Hadžić.
U kontekstu rješenja smatra da su jasna razlika između državnih službenika i odgovornih osoba u privatnim kompanijama te upotreba specifičnih termina poput "protupravna imovinska korist" umjesto generičkog pojma "korist" samo neki od potrebnih koraka.
- Vlasti moraju ubrzati proces revizije i usvajanja ovih izmjena kako bi FBiH mogla stvoriti pravni okvir koji potiče ekonomski rast, sigurnost ulaganja i harmonizaciju s europskim standardima - zaključio je Hadžić.
Potreba za izmjenama
U pogledu izmjene Kaznenog zakona Federacije BiH nužno je, ocjena je struke, da vlasti daju prioritet eliminiranju zastarjelih odredbi koje su naslijeđene iz socijalizma, koje trenutačno predstavljaju značajne pravne rizike i obeshrabruju kako domaća tako i strana ulaganja. Istodobno, potrebno je uskladiti kazneno pravo Federacije BiH s europskim standardima, a time bi se ne samo ojačala ekonomija već i poboljšao pravni okvir za poslovne operacije. Kada govorimo o revidiranju legislative, u fokusu treba biti redefiniranje kaznene odgovornosti službenika u privatnim i pretežno kompanijama u privatnom vlasništvu kako bi se spriječila zloupotreba zakona i osiguralo pravedno postupanje. Naime, trenutačno su na snazi zastarjela rješenja koja otvaraju velike rizike od kaznenog progona službene i odgovorne osobe u gospodarskim društvima za kazneno djelo zloupotrebe položaja u gospodarskom poslovanju. Konkretno, zloupotreba položaja ili ovlasti nasljeđe je socijalizma s kojim se investitori suočavaju da njihova imovina u gospodarskim društvima bude zloupotrijebljena ili oštećena jer u vrijeme socijalizma gospodarska su društva bila društvena imovina te poznaju samo pojmove službenih i odgovornih osoba.
Nenadić: Članak 383. odnosi se na zloupotrebu službenog položaja, ali on ne tretira zloupotrebu povjerenja uprave prema vlasnicima te samim tim ne pruža adekvatnu zaštitu imovine gospodarskih društava
Nikšić: Napraviti jasnu distinkciju između državnih službenika (u javnom/državnom sektoru) i odgovornih osoba u privatnim poduzećima (u privatnom/realnom sektoru)
Hadžić: Kazneni zakon, koji datira još iz vremena socijalizma, ozbiljno ograničava poslovanje i privlačenje stranih investicija zbog neusklađenosti s modernim europskim zakonodavnim standardima
