Imati u prosjeku 40 poduzetnika na tisuću stanovnika te napraviti skok za 20 mjesta na svjetskoj listi lakoće poslovanja strateška je vizija Federacije BiH koja u razdoblju koje je pred nama ima namjeru provesti niz reformi kojima bi se rasteretilo gospodarstvo, istodobno ubrzavajući i skraćujući vrijeme pokretanja biznisa, piše Večernji list BiH.
Novi zakoni
U vremenima smanjene ekonomske aktivnosti, što je karakteristika borbe protiv inflacije na svjetskoj razini, bit će od iznimnog značaja potaknuti gospodarske subjekte unutar BiH na privređivanje zadržavajući, ali i otvarajući nova radna mjesta. Uz najavljene porezne reforme koje će, kako navode iz Vlade Federacije, smanjiti porezno opterećenje na rad (doprinosi i dohodak), važnu kariku predstavlja ostvarenje mjera i prioriteta koji su zacrtani strategijom razvoja Federacije do 2027. godine. U ovom je dokumentu prvi strateški cilj ubrzan ekonomski razvoj, a u okviru njega jedan od prioriteta nosi naziv “Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora”. Ključna zadaća u okviru ovoga prioriteta odnosi se na lakše pokretanje biznisa. Naglašeno je pritom kako je, radi osiguranja realokacije resursa i restrukturiranja tvrtki, nužno osigurati mobilnosti rada i kapitala iz djelatnosti i tvrtki u kojima se ostvaruje niža dodana vrijednost u one u kojima se ostvaruje viša dodana vrijednost. Zbog toga je nužno uklanjati prepreke za ulazak u poslovnu aktivnost i izlazak iz nje kako bi se povećao broj poduzetnika (osobito žena i mladih), tj. onih koji testiraju poslovne ideje, kao i povećavati stope investicija.
U ovom dijelu strategije poseban je fokus na činjenici koja sada dobiva i dodanu vrijednost, a riječ je o blizini BiH tržištima zapadne Europe koja u novonastalim okolnostima traže smanjenu udaljenost za daljnji razvoj svojih poslovnih aktivnosti. Pozicija BiH, kao mosta između zapada Europe i Mediterana, idealna je i stoga je nužno raditi na daljnjem privlačenju inozemnih izravnih investicija i sredstava bh. dijaspore. Preduvjet toga svakako je poboljšanje ulagačke i poslovne klime, a što se postiže lakoćom korištenja financijskih mehanizama i instrumenata te davanjem poreznih olakšica i smanjivanjem tereta poreznih i neporeznih davanja. Vidljivo je kako je cilj da BiH s 90. mjesta po lakoći poslovanja (od ukupno 190) napreduje na poziciju broj 70, a istodobno bi se radilo i na povećanju broja obrtnika na tisuću stanovnika koji, prema podacima iz 2019., iznosi 23, a namjera je da taj broj poraste na 40. Izravno vezana uz ovu tematiku je i ona koja se odnosi na digitalizaciju javne uprave, a na što se gleda kao na ključni okidač ubrzanja i olakšavanja pokretanja poslovnih aktivnosti.
Digitalizacija
Drugim riječima, nužno je ukloniti prepreke ulasku u poslovnu aktivnost dograđivanjem zakonskih propisa usmjerenih na smanjivanje troškova, procedura i vremena obavljanja tih aktivnosti (online i jednošalterski sustav registracije poslovnih subjekata i izdavanja građevinskih dozvola i sl.), kao i prepreke u obavljanju poduzetničke aktivnosti i izlasku iz nje. Suradnja i koordinacija nadležnih tijela vlasti i uprave, kao i poslovne i akademske zajednice, bit će u tom procesu od ključnog značaja s obzirom na to da takav pristup jamči osiguranje razmjene znanja i dobre prakse, dostupnosti informacija o mogućnostima financiranja poduzetničkih projekata te drugih informacija koje doprinose uspješnijem poslovanju.
