Inspektori Financijske policije FBiH ovih dana su iz BH-Gasa i Ministarstva energetike, industrije i rudarstva FBiH izuzeli dokumentaciju koja se tiče jednostranog raskida ugovora između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kao većinskog vlasnika BH-Gasa i Energoinvesta i mađarskog transportera plina kompanije FGZS, doznaje Slobodna Bosna iz svojih izvora.
Večernji list otkrio je ranije kako su pripadnici Državne policijske agencije za istrage i zaštitu počeli istragu oko odluke za prijelaz na opskrbu plinom posredstvom projekta "Turski tok" ruskog Gazproma, što je jedna od najvećih poslijeratnih afere koja ima i dalekosežne energetske i sigurnosne posljedice za BiH, koje su dobile dodatnu dimenziju zbog sankcija koje su uvedene Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.
Kako doznaje Večernji list, istražitelji su od Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva zatražili odluke i ugovore oko jednostranog raskida ugovora s mađarskim operatorom plinskog transportnog sustava kompanijom FSGZ te kasnijim prijelazom na Turski tok preko kojega je Federacija BiH odmah dobivala skuplji plin nego što su to jamčili Mađari.
Problem je nastao u onom trenutku kada je Federacija Bosne i Hercegovine, ne čekajući da istekne ugovor s mađarskim transporterom, kompanijom FGZS, prešla na plinovod "Turski tok" iako je ugovor s Mađarima bio snazi sve do 31. prosinca 2023. godine. To je dovelo do arbitraže na kojoj bi Mađari od Federacija Bosne i Hercegovine s kaznama mogli platiti čak 23 milijuna američkih dolara, koliko iznosi raskidna klauzula.
Prema saznanjima Slobodne Bosne, Financijska policija Federacije Bosne i Hercegovine je od BH-Gasa tražila informacije o okolnostima ugovornih odnosa BH-Gasa i FGZS koji datiraju do zaključenja ugovora između dviju kompanija, potom aneks ugovora iz 2015. godine kojim je raskidna klauzula povećana na 7,5 milijuna američkih dolara, a primjena ugovora produljena do kraja 2023. godine i ekonomske posljedice zbog aneksa ugovora iz 2015. godine. Tražene su i informacije zašto BH-Gas nije platio tri uzastopne fakture FGZS-u, je li Vlada Federacije Bosne i Hercegovine imala saznanja o neplaćanju fakture i što je urađeno po tom pitanju jer je to rezultiralo pokretanjem arbitraže. Također, tražena su i saznanja o aneksu 85 s Gazpromom.
Prema neslužbenim informacijama, prelazak na Turski tok Federaciju Bosne i Hercegovine do sada je koštao oko 15 milijuna američkih dolara, što se odnosi na povećanje cijene plina od 50 dolara na 1000 kubika plina zbog prelaska na ovaj pravac opskrbe.
