Financijska pomoć EU zemljama zapadnog Balkana bila je efikasna i djelimično je uspjela ojačati administrativne kapacitete regiji, ali to mora biti postavljeno u kontekst značajnih nedostataka koji su svojstveni državnim organima u regiji - navedeno je u novom izvješću Europskog revizorskog suda koji je danas u Sarajevu predstavio član Suda Ištvan Sabolč Fazakaš.
Istaknuo je da su projekti napravljeni i realizirani na odgovarajući način, ali je bilo nedostataka kod uvjeta koji su bili postavljeni i njihove provedbe.
Fazakaš je rekao da je reforma javne uprave dala održive rezultate ali da u cijeloj regiji još postoje nedostaci kad je riječ o vladavini prava i borbi protiv organizirane korupcije.
Pojasnio je da EU surađuje i s drugim zemljama kada doniraju sredstva u regiji zapadnog Balkana te je primijećeno da koordinaciju među donatorima ograničava nedovoljna politička volja u zemljama regije.
Fazakaš je istaknuo važnost regionalne suradnje jer EU promatra sve zemlje potencijalne članice kao cjelovitu regiju, zbog čega bi trebale i nastupati kao regija.
Specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunar Wigemark rekao je da je izvješće uglavnom tretirao IPA fondove, te dodao da će dosta novca biti potrošeno u BiH u narednih nekoliko godina, kao dio Reformske agende.
Poručio je da će eventualni pokušaji korupcije i preusmjeravanje tog novca u privatne džepove biti strogo sankcionirani.
Od 2007. do 2014. financijska pomoć EU za zapadni Balkan od 5,1 milijarde eura dodijeljena je putem IPA fondova u kontekstu državnih i regionalnih programa. Oko četvrtine sredstava državnih programa usmjereno je za poboljšanje administrativnih kapaciteta u ključnim sektorima vladavine prava i reforme javne uprave.
