Umjesto da ekspresno mršavite i u konačnici postignete suprotan učinak, odnosno dovedete se do prejedanja, trebali biste se usredotočiti na dugoročno održive navike koje će pozitivno utjecati na vaš organizam i zdravlje općenito. U moru informacija koje možete pronaći na internetu i profilima raznih fitness stručnjaka lako je izgubiti se i upasti u zamku loših praksi koje nas tjeraju da se vrtimo u krug, točnije da neprestano mršavimo i debljamo se, piše Zenskirecenziraj.
U nastavku saznajte koje su to najčešće pogreške koje radimo na putu do mršavljenja, a usporavaju cijeli proces.
1. Potpuno izbacivanje šećera iz prehrane
Jedna od najčešćih grešaka koju ljudi rade kada žele skinuti kilograme, jest potpuno izbacivanje šećera iz prehrane. Ne možemo reći da jedan makronutrijent ili namirnica uzrokuju debljanje. Do debljanja dolazi isključivo zbog kalorijskog suficita, odnosno većeg unosa kalorija od potrošenog. Kada kažemo šećeri, mislimo na hranu s visokom kalorijskom gustoćom, kao što su, primjerice, slatkiši. Ta hrana u malom volumenu ima puno kalorija i samim time zauzima malo prostora u želucu, odnosno omogućuje nam da unesemo još više kalorija, što nije cilj ako želimo izgubiti kilograme. Unos šećera treba smanjiti, no ne i potpuno ga izbaciti iz prehrane.
2. Prakticiranje dijeta
Svaka dijeta koja za cilj primarno ima mršavljenje, temelji se na kalorijskom deficitu. Ne postoji ni jedan drugi razlog zbog kojeg mršavimo! Kalorijski unos taj je koji određuje hoćemo li smršavjeti (kalorijski deficit) ili se udebljati (kalorijski suficit). Uzmimo za primjer Keto dijetu koja se bazira na konzumaciji masti i proteina te niskom unosu ugljikohidrata. Ljudi misle je da potkožno masno tkivo višak ugljikohidrata koje smo pojeli, a što je s viškom masti koje smo pojeli? Ne radi se o višku ugljikohidrata ili masti, već o višku energije (kalorija) koji unosimo, radilo se o mastima ili ugljikohidratima. Ako smo konstantno u kalorijskom suficitu, skladištit ćemo energiju u masno tkivo (nebitno iz kojih izvora dolazi), a ako smo u deficitu, trošit ćemo zalihe. Prehrana bi trebala biti uravnotežena. Dakle, ne trebamo se odricati namirnica te uvoditi rigorozne dijete.
3. „Kardio trening troši masti“
Koliko ste puta čuli da ne možete skinuti kilograme ako ne radite kardio treninge? Istina je zapravo takva da dok radimo kardio trening, iskorištavamo energiju iz masnih kiselina, međutim to ne znači da trošimo naše masne naslage. Ono što na kraju dana određuje hoćemo li smršavjeti ili ne, ponovno je kalorijski deficit. Uzmimo za primjer osobu kojoj je potrebno 2000 kcal dnevno da bi održala svoju trenutačnu težinu. Osoba je tijekom cijelog dana unijela 2600 kalorija, dnevna potreba je 2000, što znači da je 600 kcal u plusu. Recimo da je kardio treningom skinula 300 kcal. I dalje je 300 kcal u plusu, a taj kalorijski višak rezultira debljanjem. Dakle, kardio treningom nismo potrošili naše masne naslage, već kalorijskim suficitom.
4. Znojenjem do gubitka masnog tkiva
Jedna od većih zabluda definitivno je ta da ćemo znojenjem skinuti višak masnih naslaga te tako smršavjeti. Znojenje je proces kojim organizam regulira tjelesnu temperaturu te se na taj način hladi. Nema nikakve veze s gubitkom masnog tkiva. Vožnja biciklom ili trčanje s tri sloja odjeće neće vam pomoći pri mršavljenju, naprotiv, potencijalno je opasno jer ova metoda može dovesti do gubitka elektrolita, dehidracije, toplinskog udara i slično.
5. Ukidanje večere nakon 18 h
Jedan je od većih mitova i taj da ne smijemo jesti poslije 18 h. Doba dana definitivno ne igra ulogu u tome debljamo li se mi ili ne. Ako je nam je potrebno 2000 kcal dnevno da bismo održali tjelesnu težinu, a pojedemo ih do 18 h, logično da će svaki sljedeći obrok poslije 18 h dovesti do kalorijskog suficita i na kraju dana rezultirati debljanje. Pravilno raspoređenim te uravnoteženim obrocima tijekom cijelog dana dovest ćemo se u situaciju kada zapravo možemo kroz svih 24 sata pojesti obrok kada god to želimo, bez ograničavanja.
