Na Kedžari je danas, već tradicionalno, proslavljen Divin dan. Sveto misno slavlje predvodio je fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. Poruku Dive Grabovčeve pročitala je Nada Krešo. Misno slavlje svojim pjevanjem uveličala je klapa Grga iz Posušja. Divi su i danas na Vran planinu hodočastili brojni vjernici iz Rame, Tomislavgrada i cijele Hercegovine. Ova Ramska heroina simbol je borbe za vjeru, čast i poštenje, piše Ramski vjesnik.
Tko je bila Diva?
Hrvatski narod iz Rame u Bosni i Hercegovini već desetljećima, prve nedjelje u srpnju, hodočasti na jedan usamljeni grob na Kedžari, usred Vran planine. U njemu, prema predaji, počiva tijelo Dive Grabovčeve, hrvatske mučenice. Divu je, kaže legenda, u cvijetu mladosti ubio razuzdani turski plemić jer je odbila njegovu prosidbu, piše Croexpress.eu.
Početkom dvadesetog stoljeća hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti Ćiro Truhelka otvorio je grob i znanstveno potvrdio da u njemu leže kosti mlade krasotice. Truhelka je objavio i knjigu ‘Djevojački grob’. Poetskim zapisom književnika Ivana Aralice kao i likovnom interpretacijom, u obliku mjedenog spomenika, kipara Kuzme Kovačića iz 1998. godine Diva Grabovčeva postaje važnom sastavnicom duhovne povijesti Rame. Opjevao i popularizirao ju je i pjevač Marko Perković Thompson, a film na temu o ovoj hrabroj djevojci ‘Divin krik s Vrana’ autora Miljenka Karačića dobio je na Međunarodnom festivalu turističkog filma, 2012. godine, posebno priznanje za ‘iznimno kvalitetnu te dojmljivu redateljsku i scenarističku priču o davnim zbivanjima na ovom lokalitetu, u funkciji očuvanja baštine i daljnjeg razvoja hodočasničkog turizma’.
Legenda o mučenici
Diva Grabovčeva, kći Luke i Luce Grabovac živjela je u Rami, negdje u 17. stoljeću, u vremenu turske vladavine. Bila je Božji dar roditeljima. U poodmakloj dobi Bog je milo pogledao na dvoje vjernih sluga i podario im prekrasnu djevojčicu koju su nazvali Diva.
Po ondašnjim običajima, kad je bila dovoljno odrasla, roditelji je šalju na čuvanje stada ovaca na planinu Radušu. Kad je stasala u djevojku, bila je izrazito lijepa i tom svojom ljepotom plijenila pozornost velikog broja mladića.
Kako legenda kaže, jednom prilikom kada je sa svojim prijateljicama bila na mjesnom bunaru, pored njih nailazi turski mladić Tahirbeg s Kupresa. Odmah mu zapada ljepota djevojka u oči. Od tada je često tražio razlog da dođe u Ramu i Varvaru kako bi susreo Divu. Kako je vrijeme prolazilo, Tahirbeg se zaljubljuje u djevojku i jednom prilikom ju je zaprosio. Diva, koje je prema legendi bila izrazito pobožna i odana katoličkoj vjeri, tu prošnju odbija jer se ne želi udati za Turčina.
Na drugi pokušaj prosidbe, na koju je Tahirbeg poslao svoje izaslanike i darove, Diva, a i njezini roditelji dali su isti odgovor. Ljutit i uvrijeđen zbog ponovnog odbijanja njegove prosidbe, Tahirbeg je vrebao priliku kako bi oteo djevojku i na silu je doveo sebi za ženu. Tahirbeg sa svojim slugama odlazi na Vran gdje je Diva čuvala stado, s odlukom da se pod svaku cijenu ‘dokopa’ djevojke. Kad je našao Divu, pokušao ju je silom uzeti, ali se djevojka borila i tako naljutila nasilnika koji je ubija nožem.
Početak hodočašćenja
Uz pronalazak groba Dive Grabovčeve veže se još jedna legenda. Navodno ga je slučajno otkrila jedna bolesna djevojka koja je čuvajući stado zaspala na grobu, kad se probudila bila je u potpunosti zdrava. S tom legendom kreće i štovanje hrvatske mučenice i djevice.
S vremenom to mjesto pokopa Dive postaje zavjetno mjesto na koje su brojne ramske djevojke odlazile. U početku, fratri su se protivili takvim hodočašćima.
Početkom prošlog stoljeća, 1909. godine, fratri pozivaju tada poznatoga hrvatskog arheologa, Ćiru Truhelku da ispita što krije grob na koji mnogi hodočaste. Truhelka je otkopao grob i u njemu pronašao kostur ženske osobe u dobi o 16–17 godina. Prema kostima lica i tijela, zaključuje da je djevojka bila izrazite ljepote.
Nakon što je završio istraživanje groba, sve vraća u prvotno stanje. Kasnije je na grob postavljen veliki kameni stećak koji se na njemu nalazi i danas, kao i spomenuti spomenik Kuzme Kovačića.
‘Divin dan’ slavi se svake godine nakon Petrova, na prvu nedjelju u srpnju, a priča o djevojci koja je svoj život dala za Boga i vjeru, priča je koju ramske djevojke i dan danas s velikim interesom rado slušaju od svojih roditelja, baka i djedova, piše Croexpress.eu.
