U mostarskom hotelu Bristol jučer je predstavljena knjiga “Ganga - pjesma o životu u Hercegovini” akademika Ivana Cvitkovića.
O novoj knjizi ovog istaknutoga sociologa religije govorili su njegovi kolege akademik Slavo Kukić i prof. dr. Mile Lasić.
Ovo djelo vrsnog autora otkida od zaborava pjesmom iskazani način življenja u Hercegovini. Ganga je opjevala sve životne manifestacije, čemu je autor posvetio pojedina poglavlja (ukupno 20): ljubav, grad i selo, obitelj, kolo, gusle, rad, jelo i piće, erotiku, pečalbu, odijevanje i dr. Smisao gange nije u klasičnom narodnom pjevanju, nego joj je glavni cilj odašiljanje krajnje osmišljene poruke, moglo se čuti na predstavljanju knjige.
Autor je u knjizi uspio skupiti čak 372 gange. - Autor je do sada napisao oko 35 knjiga, od kojih za samo dvije ili tri možemo reći kako su izvan okvira, odnosna njegova poziva. On je u ovoj knjizi na fascinantan način obradio temu gange - kazao je na predstavljanju akademik Kukić.
“Gango moja, ja te gang’o ne bi da se nisam rodio u tebi” - stihovi su jedne gange, pučkog napjeva koji možda najbolje oslikavaju zbog čega se na ovim prostorima gangalo. Danas, pak, gangu možemo čuti tek na nastupima folklornih društava i u rijetkim prigodama.
- Dugo sam razmišljao napisati nešto o životu u Hercegovini kako je to nekada bilo jer se život itekako promijenio. Kad sam otišao u mirovinu, našlo se vremena, ali se postavilo pitanje kome pisati knjige. Tko danas uopće čita knjige. Nitko. Svi samo drže mobitele u ruci i tipkaju. To je katastrofa. I u vezi s tim jedna ganga kaže ovako: “Knjigo moja, odnio te đava, kad te vidim zaboli me glava”. Ipak sam se odlučio napisati ovu knjigu, ali njoj nisam pristupio kao etnomuzikolog, ja sam kao sociolog pisao o životu u Hercegovini, a potom dodam kako je to ganga opjevala - kazao je autor u svome izlaganju. Unatoč svemu, nije, kaže, očekivao da će knjiga naići na jako dobar prijam kod čitateljske publike. O knjizi “Ganga” pisali su mnogi, a prof. dr. Mile Lasić joj je čak posvetio cijelu studiju.
- Pjesnik Petar Gudelj gangu uspoređuje s razigranom vodom: “Nikla il’ se obikla, ganga je jedno stoljeće bila ono što su svih stoljeća bile vode. Izvirala je iz svih brda i grla, huka je stala kroz rivine i žlibine, nosila drvlje i kamenje, plodotvorni mulj, bistrila se u virovima krenicama i kamenicama napajala duše. Muška i ženska je, momačka i divojačka, runovićka i zmijavačka, vinjanska i podbabska, drinovačka i prološka, pripoljska i krška, muška-brončana, ženska - srebrena, muška grla topovska...”.
