Proizvodi svjetskih marki u trgovinama balkanskih zemalja samo su izgledom i cijenom slični onima u Europi. Građani iz deklaracije mogu vidjeti što se sve nalazi u proizvodu koji su kupili, ali ne i je li taj proizvod bolji ili lošiji nego u ostatku Europe. O ovom nazovimo fenomenu pozabavile su se i udruge potrošača iz oba bh. entiteta. I oni su došli do zaključka prema kojemu kada se kupuju proizvodi iz neke zemlje Europske unije, jedna je kvaliteta za te zemlje, a druga je kvaliteta za zemlje na Balkanu, što se konkretno odnosi i na BiH. U dugom lancu prodaje nekvalitetne robe proizvođači jeftinije prodaju takvu robu uvoznicima, a uvoznici to kod nas prodaju po normalnim cijenama kao da je riječ o kvalitetnoj robi.
U europskim standardima
Lošija kvaliteta proizvoda u Bosni i Hercegovini od onih koji su namijenjeni kupcima u inozemstvu je očigledna, ne samo u prehrambenim proizvodima, nego i kada su u pitanju obuća, odjeća, te kućanski uređaji. S druge strane, analize Agencije za sigurnost hrane BiH, izvršene na 101.000 uzoraka, pokazale su da je 3,5 posto hrane higijenski neispravno, što je europski standard. Bosna i Hercegovina je do sada preuzela i usuglasila više od 95 posto propisa o hrani od Europske unije, a od prosinca prošle godine se počeo primjenjivati i pravilnik o pružanju informacija o hrani potrošačima. Drugim riječima, to bi značilo da je Agencija za sigurnost hrane u BiH svojim aktivnostima dosta toga učinila kada je u pitanju sigurnost hrane, a sada je na nadležnim inspekcijskim tijelima da službene kontrole utvrde jesu li proizvodi koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu u skladu s važećim propisima.
Ispaštaju potrošači
Kada je u pitanju roba široke potrošnje i unapređenje stanja u ovoj oblasti, BiH nema razvijene institucije koje bi trebale biti jedna barijera za takve vrste proizvoda.
Naime, u BiH je malo laboratorija koji mogu biti referentni, onda je de facto potrošač izložen na milost i nemilost uvoznika. Isto tako, stručnjaci upozoravaju da je potpuno legitimno da isti proizvođač za različita tržišta kreira različite kvalitete proizvoda sve dok je kvaliteta u skladu s domaćim standardima, odnosno dok se iz deklaracije može vidjeti što se sve nalazi u proizvodu.
Tako će, primjerice, nutella za jugoistočno tržište i dalje biti plasirana s manje lješnjaka, jer je, navodno, istraživanjem ove tvrtke utvrđeno da konzumenti vole upravo takav namaz, kao uostalom što će i dalje kemijski sadržaj vrećice deterdženta ariel biti drugačiji u Beču nego u BiH.
Veliki trgovački lanci nam prodaju maglu. U Konzumu sam dobio manje tri čokolade nego piše na paketu što isti sadrži. Melox tablete dobiješ 20 tableta a na pakiranju piše 30 kom. Možda su od gipsa. A Lidl, uvjek reklama "domaće"će" a ništa ne možeš naći ni na našem jeziku, pa ni toaletni papir.