Građani BiH ovih dana ostvarili su pravdu. Novac koji čekaju skoro četvrtinu stoljeća dobit će kroz godinu dana. Predsjednik Udruženja za povrat stare devizne štednje BiH i dijaspore Svetozar Nišić u intervjuu za Večernji list govori o iznosima koje su Slovenija i Srbija dužne platiti građanima BiH, rokovima u kojima će im novac biti isplaćen, te o načinima isplate. Nišić kaže kako više ne može doći do manipulacija budući da je sve u svoje ruke uzela Europska komisija.
Kakve će biti refleksije presude Suda u Strasbourgu na štediše u BiH?
Ova presuda je konačna i obvezujuća velikog vijeća Europskog suda koja nema refleksija, nema tužbi, nema žalbi. Ona je konačna i obvezujuća. Znači Slovenija i Srbija moraju isplatiti u roku od godinu dana svim deviznim štedišama bilo gdje da se nalaze koji su štedjeli u Ljubljanskoj banci i Invest banci Beograd na isti način, odnosno s kamatama kako su davali svojim građanima. Slovenija je svojim građanima isplaćivala kamatu od 5 posto, a Srbija 2 posto. Oni moraju te kamate obračunati na razdoblje od 23 godine. Bitno je reći da će isplata biti pod kontrolom Komisije za ljudska prava Vijeća Europe. Oni će kontrolirati isplaćuju li se sredstva redovito, je li isplata krenula u roku u kojem oni smatraju da je trebala, a to znači odmah. Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH dano je da se odmah angažiraju da naprave aranžmane sa Srbijom i Slovenijom kako i na koji način i gdje će se isplaćivati devizna štednja te da obavijeste o tome javnost.
Postoji li mogućnost da zakaže upravo na ovom što trebaju napraviti vlasti u BiH?
Ne mogu se više nikakve malverzacije raditi, kao ni prekidi i odugovlačenja, jer smo obvezni obavijestiti Europski sud u slučaju da dođe do bilo kakvih nepravilnosti. Ako primijetimo da se Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH nije angažiralo, mi ćemo obavijestiti Sud, a Sud kaže ako ne budu ispunjavali obveze, onda će ih kazniti na način da svakom deviznom štediši moraju oni, tj. BiH isplatiti 4000 eura nematerijalne štete, te je moguće da povise kamate.
Koliko je štediša u BiH, prema Vašim informacijama, koji bi ovom prilikom trebali dobiti novac?
U Ljubljanskoj banci ima 125.000 štediša, a Invest banka ima 40.000.
Koliko će novca biti vraćeno u BiH?
Ljubljanska banka do 1991. godine duguje 185 milijuna US dolara, a Invest banka 94,3 milijuna US dolara. To je iznos bez kamata.
Znate li koji je najveći iznos po pojedincu koji se potražuje?
U Udruženju imamo jednog čovjeka iz Modriče koji ima kod Invest banke 458.000 tisuća maraka koje potražuje. U Mostaru čovjek potražuje blizu 200.000 maraka. Što se tiče ovih naših banaka, imamo čovjeka koji potražuje 1,200.000 maraka, ali i u Jugo banci i Privrednoj banci na kojoj rade sada naši odvjetnici. Šesnaest europskih odvjetnika se specijalno bavi ovim prijevarama, oni su nas preuzeli, financiraju nam ured.
Kako ste došli do njemačkih odvjetnika koji su zastupali štediše u presudi?
Moja kći je Nataša Nišić koja je profesor doktor znanosti summa cum laude, ona predaje na svim sveučilištima na cijelom svijetu i ona je pronašla te odvjetnike i spojila ih s predstavnicima Udruženja i tako je sve to krenulo.
Je li službena vlast u BiH pomogla u zastupanju stare devizne štednje?
Jest odmogla koliko je god mogla. Imam dokument da je Vlada BiH potpisala sa Slovenijom da stara Ljubljanska banka nestane i da se osnuje nova Ljubljanska i da se kaže da to nije ona banka i kako je novac nestao, a gdje je nestao, to će se znati sad jer naši odvjetnici i sud nisu prihvatili novu Ljubljansku banku nego Ljubljansku banku koja je postojala i koja i sada postoji. Oni su nam odmogli, ali imamo dokument koji je potpisan iz Vlade da oni odobravaju Sloveniji da osnuje samostalnu novu Ljubljansku banku, a naš novac prebace u novu, a stara je kao bankrotirala. Međutim, sve je to našim odvjetnicima u Sudu u Strasbourgu pomoglo jer su vidjeli da se radi o manipulacijama.
Je li vlast u BiH mogla napraviti išta da se taj novac vrati ranije?
Apsolutno. Sve je mogla napraviti. Mi smo 2006. godine imali sjednicu Parlamenta BiH na kojoj je prevaren Europski sud po pitanju Jugo banke i Privredne banke. Imamo i taj dokument. Onda je Parlamentarna skupština usvojila većinom da se u roku od pet godina građanima isplati devizna štednja da obveže Vijeće ministara i Predsjedništvo da stupi u kontakt sa Srbijom i Slovenijom i da ih primoraju da ne mogu osnivati ni banke ni poduzeća u BiH dok to ne isplate. Međutim, u Domu naroda je oboren zakon, te su predstavnici SNSD-a, SDA i Mladen Ivanić dali izjave u Strasbourgu da su nam davali sve što smo mi tražili, ali kako smo mi odbili. Onda je došlo do verifikacije koju nismo prihvatili i dobro je da je nismo prihvatili. Sada sve devizne štediše koji nisu prihvatili verifikaciju možete obavijestiti da će dobiti presudu isto na ovaj način.
