Još prije 13 godina najavljeni početak izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada iz slovenske Nuklearne elektrane Krško na Trgovskoj gori pokraj Dvora, neposredno uz državnu granicu RH s BiH, godinama je međudržavni i regionalni problem od kojeg već više od desetljeća strahuju građani i bh. i hrvatskog Pounja, piše Večernji list BiH.
Građani odlučno protiv
Građani Dvora u susjednoj RH i okolnih mjesta još 2003. izjasnili su se da ne žele odlagalište u svojoj blizini, ponovili su to 2007. i posljednji put u ljeto 2015. Potporu su im protivljenjem tada izrazili i građani USŽ-a okupljeni u ekološkim udrugama u Bihaću, B. Krupi, Cazinu, Bužimu i V. Kladuši, te u B. Novom, gradovima i općinama u neposrednoj blizini Trgovske gore. Nedavno je i Parlament FBiH usvojio deklaraciju protiv odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, vojnom skladištu Čerkezovac. U nacionalnome programu provedbe strategije odlaganja niskog i srednje radioaktivnog otpada RH stoji kako je okolica lokacije Čerkezovac nepovoljna zbog seizmičkih aktivnosti, a posljednji potres na tome području osjetio se i u Zagrebu.
Na tom prostoru nalazi se i određen broj izvorišta pitke vode koja su od iznimne važnosti. Veliku tišinu posljednjih mjeseci vezanu uz temu izgradnje Centra za nuklearni otpad na području Dvora prekinula je objava javne rasprave, doduše samo na stranicama Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško. Kao da je izgradnja Centra za odlaganje radioaktivnog otpada pitanje samo Općine Dvor, a ne svih u RH i BiH.
Sudbina neizvjesna
Kako stoji, javna rasprava koja uključuje javni uvid i javna izlaganja bit će održana od 17. veljače do 18. ožujka. Izlaganja će biti održana u Zagrebu 23. veljače i Dvoru 3. i 4. ožujka. Postoji još čitav niz podataka koji ne idu u prilog izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na području Dvora, no sudbina gradova i općina s obje strane granice po ovome pitanju još uvijek je neizvjesna.
