Građani BiH su u strahu jer se u posljednje vrijeme počela širiti prevara na internetu tako što se kupci, koji su zapravo prevaranti, javljaju privatno prodavačima kako bi nešto kupili, a zapravo im, kako kažu, kradu podatke s bankovne kartice i novac s računa, piše Večernji list BiH.
Banjolučanin, koji nije želio otkriti identitet, rekao je za Srpskainfo kako mu se javila nepoznata osoba s bh. broja kako bi kupila od njega cipele preko online oglasa. Postalo mu je sumnjivo kada je od njega tražila da na link koji mu je poslan unese podatke o bankovnoj kartici, kao i broju koji se nalazi na stražnjoj strani.
- Nije mi bilo ništa čudno. Čovjek je pitao prodajem li cipele kako bi on organizirao kupnju preko neke treće stranice koja mi nije poznata. Nisam toliko stručan kada je u pitanju internet i nisam shvatio na početku o čemu je riječ. Tijekom razgovora primijetio sam da sugovornik kao da se ne služi našim jezikom, nego Googleovim prevoditeljem jer u rečenici koju je poslao uopće nije bilo padeža - ispričao je.
Upozorenja građanima
Objašnjava kako je osoba koja mu se javila, nakon te poruke i spominjanja navodne DPD dostave, bila uporna da dostava ide preko te stranice.
- Nakon toga poslan mi je link na kojem se tražilo da unesem podatke s bankovne kartice. Nažalost, unio sam podatke, no, na svu sreću, pitao cimera koji zna mnogo o tome što da radim i je li to zapravo prijevara. Rekao mi je da jest i nakon toga sam iste sekunde otišao u banku blokirati internetsko plaćanje. Ne mogu ni zamisliti što se sve moglo dogoditi da nisam pitao - ispričao je Banjolučanin.
Osim njega, na društvenim mrežama šire se upozorenja na prevarante koji se javljaju na oglase online prodaje i predstavljaju se kao kupci iz Bijeljine zahtijevajući da se transakcija robe i novca izvrši preko DPD-a, tražeći podatke bankovne kartice na osnovi kojih, navodno, ukradu novac s računa. Iz DPD-a su već ranije upozorili sve korisnike da se čuvaju takvih prevaranata i da je riječ o osobama najčešće iz Ukrajine, Rusije, Litve, Estonije i drugih.
- Javljaju se na oglase domaćih prodavača te preko lažne web-stranice i/ili SMS/WhatsApp poruke traže od korisnika broj kartice, kontrolni broj i datum isteka kartice. Napominjemo kako prevaranti pokušavaju na razne načine ukrasti te vrijedne podatke, a najčešće se javljaju preko stranica za oglase - rekli su iz DPD-a. Prošlog mjeseca iz FUP-a su upozorili građane na sve učestaliji pojavni oblik takozvane phishing kampanje.
Naime, u posljednje su vrijeme na veći broj adresa elektroničke pošte različitih primatelja u BiH stigle lažne poruke u kojima se nepoznata osoba predstavlja kao službena osoba istražnih tijela susjednih država. Jedan od primjera je da se nepoznata osoba predstavlja kao rukovoditelj organizacijske jedinice Uprave kriminalističke policije MUP-a RH te u istoj poruci navodi kako se primatelja poruke sumnjiči za više različitih kaznenih djela i traži od njega da odgovori na poruku, a sve u cilju uspostavljanja kontakata te kako bi poduzimanjem daljnjih radnji doveli u zabludu primatelja poruke te kako bi on poduzeo određene aktivnosti na štetu svoje imovine, a u korist nepoznate osobe.
Oštećene i kompanije
U FBiH je u okviru cyber-kriminala do sada najviše zabilježeno online prijevara, "fishinga", kao i drugih prijevara putem e-maila, gdje su građani dovedeni u zabludu da na svoju štetu urade nešto što nisu željeli. Rečeno je to na konferenciji koju je u ožujku organizirao FUP. Kao primjer su naveli da se kreira lažna Facebook stranica koja se e-poštom dostavi građaninu, a u njezinu sadržaju napadač se predstavi kao član službe za potporu na FB-u i traži od korisnika da unese svoje pristupne podatke, nakon čega ti podaci dolaze u ruke napadača koji potom preuzima profil.
- Svjedoci smo velikog broja online prijevara koje su rezultirale tako da je većina građana oštećena, kao i kompanije diljem BiH. Veliki broj izvršitelja tih kaznenih djela izvan je BiH - rekao je inspektor FUP-a Srđan Mičić. Uz ostalo, različitim prijevarama građani su bili oštećeni tako da im se napadač javio na društvenoj mreži, obavijestio ih da su dobitnici neke nagradne igre ili nekog poklon-bona.
- Često su se javljali uime banaka, gdje su tražili bankovne kartice, odnosno podatke s kartica kako bi uplatili iznos koji su građani navodno osvojili. Mnogi građani, ne razmišljajući i ne provjeravajući te informacije, ostavljali su podatke s kartica, nakon čega im je novac skinut s računa - kazao je.
