Ekonomska i financijska kriza koja nije zaobišla ni regiju Balkana u velikoj mjeri je negativno utjecala i na vrlo nizak postotak građana koji se odlučuju jedan dio svojih novčanih sredstava odvojiti kao ušteđevinu koju bi eventualno kasnije mogli iskoristiti. Prema globalnom indeksu o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) 2013. - 2014., među stanovnicima zemalja Balkana najmanje štede građani Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije, dok se mnogo više štedi u Makedoniji i Hrvatskoj. Prema rezultatima istraživanja WEF-a, građani Crne Gore štede oko 1,2 posto bruto nacionalne štednje ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Nakon Crne Gore slijedi BiH gdje je zabilježena nacionalna štednja u visini od 6,5 posto BDP-a. Slijedi Srbija gdje nacionalna štednja iznosi osam posto BDP-a i Albanija s 13,9 posto BDP-a. -Vrlo nizak postotak štednje na nacionalnoj razini izravno utječe i na ekonomiju zemlje. Država vapi za investicijama, a novac od štednji koji bi se mogao iskoristiti u infrastrukturne projekte nemoguće je pronaći. Da se u BiH štedi kao u nekim zapadnim zemljama, to bi mogao postati ključni izvor sredstava za izgradnju velikih infrastrukturnih projekata, autocesta itd. Na taj način bi se zaposlio veliki broj građana koji trenutačno nemaju zaposlenje - upozoravaju ekonomski analitičari. Od zemalja iz regije, najviše se štedi u Hrvatskoj i Makedoniji gdje nacionalna štednja iznosi 20,2% BDP-a odnosno 24,9% BDP-a. Najviše se štedi u Timoru gdje nacionalna štednja iznosi čak 63,1% BDP-a.
zbog krize
