Ograničavanje cijena od vlade pojam je kakav do 2020. godine vjerojatno ni jednom niste čuli ili, ako je bilo nekih situacija da ga se spominjalo, onda se to događalo više zbog toga što bi oporbene strukture prikupljale političke bodove na previsokim cijenama, a i u ta vremena najviše su previsoke cijene osjećali obični građani, piše Večernji list BiH.
Manje privatnih investicija
Proteklih pak godina za ograničavanje cijena čujemo i u BiH i u Hrvatskoj. Dok se u BiH ograničavanje zasad primjenjuje na osnovne namirnice, prvenstveno prehrambene, u Hrvatskoj se situacija širi, a ovih dana spominje se čak i ograničavanje cijena u građevinskom sektoru, koji se suočava i nedostatkom radne snage i sve većim rastom cijena građevnog materijala. Grade se kuće, zgrade, ceste, ali cijene gradnje su ekstremne.
I ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je kako je zabilježen značajan rast cijena ključnih građevnih materijala poput cementa i stakla. Kako bi se suzbilo taj trend, Vlada razmatra mogućnost uvođenja mjera za ograničavanje rasta cijena građevnog materijala u cilju stabilizacije tržišta nekretnina i zaštite kupaca. - Osim visokih cijena materijala, građevinski sektor suočava se i s nedostatkom radne snage te smanjenjem privatnih investicija. Trenutačno u sektoru radi oko 150.000 osoba, no zbog povećanog obujma posla godišnje nedostaje između 8000 i 9000 radnika. Unatoč tim izazovima, sektor bilježi rast od 15% do 30% u odnosu na prethodne godine, što se pripisuje mjerama stambene politike, infrastrukturnim projektima i stambenoj izgradnji - navodi se.
U Bosni i Hercegovini također je situacija takva da bi se cijene mogle ograničiti. Stalno se priča o misteriju kupnje stanova u BiH, međutim, stručnjaci i ljudi iz građevinskog biznisa tvrde kako tu nema ništa misteriozno. - Tko kupuje? Pa u najvećoj mjeri dijaspora i stranci. Pritom, kad kažem stranac, tu mislim i na čovjeka iz Splita koji, primjerice, dođe u Posušje kupiti stan pa tu živi dok iznajmljuje svoju kuću ili stan na moru u ljetnoj sezoni. To su ljudi koji imaju novac i svjesni su da novac gubi vrijednost. Kad spominjem dijasporu, to su naši ljudi vani koji jednog dana planiraju živjeti ovdje. Smatraju da su nekretnine najbolji oblik štednje i na temelju toga funkcioniraju. Oni koji žive u BiH najteže mogu do stana jer je ovdje komplicirana procedura i za kredit od 50 tisuća maraka, a kamoli nešto drugo. No kod nas postoji onaj pojam da se treba snaći, tako da, snalaze se ljudi, dođe se do nekretnine nekako. Netko i posudi. Postoje razni načini - ispričao nam je sugovornik.
Cijene nekretnina u većim urbanim središtima, poput Sarajeva, Banje Luke i Mostara, porasle su za više od 10% u posljednjih godinu dana. Primjerice, u sarajevskom naselju Stup cijena kvadrata doseže 5000 KM, dok u strogom središtu grada, kod zgrade Parlamenta, cijene dosežu i 10.000 KM po kvadratu. Rast cijena nekretnina pripisuje se svemu onom što smo spominjali, potražnji, osobito od dijaspore i stranih investitora, kao i rastućim troškovima građevnog materijala i radne snage. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupni indeks proizvođačkih cijena u građevinarstvu/niskogradnji u 2024. godini porastao je za 5,3% u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je zabilježen rast cijena radova na magistralnim cestama (6,3%), autocestama (5%), mostovima (5,5%) i tunelima (5,3%). Ovi podaci upućuju na kontinuirani rast troškova u građevinskom sektoru, što se izravno odražava na konačne cijene nekretnina. Povećanje cijena građevnog materijala i nedostatak radne snage dovode do rasta cijena nekretnina, čineći ih manje pristupačnima za širi sloj stanovništva. Unatoč tome, potražnja za nekretninama ostaje visoka, osobito zbog interesa dijaspore i stranih investitora. Već se spominje da će početkom ljeta cijene ponovno buknuti.
Razni izazovi
Građevinski sektor u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini suočava se s izazovima poput rasta cijena građevnog materijala i nedostatka radne snage, što dovodi do povećanja cijena nekretnina. Vlade obiju zemalja razmatraju različite mjere za stabilizaciju tržišta i zaštitu kupaca, no dugoročna rješenja zahtijevaju koordinirane napore svih relevantnih dionika u sektoru. Države svijeta već su pronašle neka rješenja i nastoje potaknuti građevinski biznis tako da pomognu i graditeljima, i investitorima i kupcima... Kod nas sve te mjere ipak idu sporije.
