Godišnja inflacija u BiH u 2022. iznosila je 16,3%. Hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su, u studenome 2022. u odnosu na studeni 2021., poskupjeli za 24,5%, alkoholna pića i duhan za 2,5%, stanovanje i režijski izdaci za 19,1%, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 12,2%, prijevoz za 23,8%..., piše Večernji list BiH.
Skrivena inflacija
Što je inflacija, ne samo da svi znaju već je i osjete, no jedna njezina nuspojava je “šrinkflacija”. U doslovnom prijevodu značila bi skupljanje ili smanjivanje. Pojava je to kada ambalaža više ne teži 100, već 80 grama, umjesto 500 dobivamo 450 grama. U ekonomiji su poznata dva načina povećanja cijena; vidljivi i skriveni način povećanja cijene.
- Vidljivo povećanje cijene podrazumijeva korekciju apsolutnog iznosa cijene naviše. I to su cijene koje kao potrošači vidimo, plaćamo, često uz komentar kako je sve poskupjelo. Skriveno povećanje cijene je kada apsolutni iznos cijene ostaje isti, ali se težina (gramaža/litraža) proizvoda smanjuje, čime se efektivno manja količina proizvoda prodaje za više novca. “Šrinkflacija” označava skrivenu inflaciju jer ne vidimo eksplicitan rast cijena i to je čini nezgodnom i za potrošače, ali i makroekonomiste koji bi trebali izračunati opći rast razine cijena.
- To je teško ako se inflacija događa kroz težinu proizvoda, a ne samo kroz cijene. Zato se može reći da je realna inflacija (vidljiva inflacija + nevidljiva inflacija, tj. “šrinkflacija”) veća od službeno izračunate stope inflacije koju nam priopćuju relevantni domaći i međunarodni izvori s obzirom na to da ta metodologija ne obuhvaća i ovaj novi fenomen smanjenja težine proizvoda - objasnio je za akta.ba doc. dr. Denis Berberović s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Što se tiče utjecaja na proračun kućanstava, kako kaže Berberović, “šrinkflacija” nije gora od same inflacije (jer je njezin oblik), ali ima teže posljedice kada dođe usporedno s vidljivom inflacijom, a što je trenutačno slučaj na domaćem i svjetskom tržištu.
- Objasnit ću to primjerom s početka ovog razgovora. Čokolada od 100 g u 2020. koštala je, recimo, 1,80 KM. U 2021. je uslijed opće, vidljive inflacije cijena povećana na 2 KM, a onda je u 2022. gramaža smanjena na 90 g. U konačnici, taj proizvod je poskupio dvostruko - prvo je cijena povećana u apsolutnom iznosu, s 1,80 na 2 KM, a onda je dodatno cijena povećana time što se gramaža smanjila, sa 100 na 90 g, za isti iznos od 2 KM. Kada uzmete u obzir da se proračuni kućanstava, posebno u vrijeme inflacije, najviše troše na prehranu, te imajući u vidu da ne samo ovaj naš proizvođač čokolade već svi proizvođači prehrambenih proizvoda pribjegavaju ovoj tehnici povećanja cijena, onda nazire ozbiljan razmjer financijskih učinaka “šrinkflacije” - zaključio je.
Manja pakiranja
Rastuća inflacija itekako tjera kupce da paze što kupuju i koliko troše. Mnogi pritom gledaju samo cijenu, ali ne i količinu. Naime, proizvođači nerijetko posežu za metodom smanjivanja količine proizvoda u već poznatoj ambalaži, pa tako za istu cijenu prodaju manju količinu. Takav trend najčešće se odnosi na prehrambene proizvode.To je primijetila većina kupaca.
Prije su bile čokolade od 100, 200 i 300 g. One koje su bile 300 sada su 280, pa i 220 g. Kava, jogurt, deterdžent - samo su neki od proizvoda čije se pakiranje smanjuje. Počelo je u prehrambenoj, a onda i u drugim industrijama.
- Potrošači ne primijete, misle da su kupili čokoladu od 100 g, a kad je donesu doma, onda vide da je od 90. No, sad je gramaža već spala i do 70 grama, ali nije više u pitanju samo čokolada, nego je tako gotovo sa svim proizvodima - kažu u udrugama za zaštitu potrošača. Nema kršenja zakona, sve je legalno jer je težina proizvoda istaknuta na ambalaži. •
