I dok zapadne zemlje sve češće testiraju četverodnevni radni tjedan, na Balkanu suprotna situacija. Naime, u Grčkoj je vlada odlučila radni tjedan produljiti na šest umjesto prijašnjih pet dana, a o tome koliko će radnik raditi, odlučuje isključivo poslodavac, piše Večernji list BiH.
Novim se zakonom isključivo poslodavcu daje ovlast naložiti svom zaposleniku da radi još jedan dan u tjednu, ali uz obvezu i plaćanja dodatka.
Radno vrijeme
Prema pisanju Deutsche Wellea, zaposlenik nema pravo odbiti raditi dulje, što znači i dulje ukupno radno vrijeme. Prema navodima Eurostata, Grci na radnom mjestu moraju provesti 41 sat tjedno, što je gotovo identično radnom vremenu zaposlenih u Federaciji BiH.
Naime, prema Zakonu o radu Federacije BiH, puno radno vrijeme traje 40 sati tjedno ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju. Iznimka su maloljetni radnici čije puno radno vrijeme ne smije biti dulje od 35 sati tjedno. Nadalje, prema istom zakonu, puno radno vrijeme može se rasporediti na pet, odnosno šest radnih dana u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, što znači da je i u ovom bh. entitetu šestodnevni radni tjedan sasvim legitiman. Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
- Radnik koji je zaključio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može zaključiti više takvih ugovora kako bi tako ostvario puno radno vrijeme. Radnik koji radi s nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje ovisno o duljini radnog vremena u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu - stoji u Zakonu o radu FBiH. Dalje se navodi kako radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je nužno da radi na dan svog tjednog odmora, osigurava mu se jedan dan u razdoblju određenom prema dogovoru poslodavca i radnika koje ne može biti dulje od dva tjedna.
Obveze radnika
Od radnika se može tražiti da radi na dan svog tjednog odmora samo u slučaju više sile, izvanrednog povećanja obujma posla ako poslodavac ne može primijeniti druge mjere, sprječavanja gubitka kvarljive robe, kao i u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Do određenih promjena u ovom bh. entitetu trebalo bi doći do kraja godine jer se očekuje usvajanje Zakona o unutarnjoj trgovini kojim je, među ostalim, propisano da su nedjelja i praznici izričito neradni za zaposlene u trgovini. To se, doduše, neće odnositi na cvjećarnice, pekarnice, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta te prodajna mjesta koja se nalaze unutar kolodvora i zračnih luka, benzinskih crpki, bolnica, hotela, kulturnih i vjerskih objekata, parkova prirode i groblja.
U nekim dijelovima Federacije BiH zabrane su već na snazi, međutim, da bi isto pravilo vrijedilo za sve, nužno je ujednačiti tržište. Inače, do 2030. godine 79 posto poslodavaca zapadnog svijeta smatra da će većina tvrtki uvesti četverodnevni radni tjedan uz istu plaću. Naime, pilot-projekti provedeni u nizu zemalja svijeta koji su uključivali četverodnevni radni tjedan pokazali su brojne koristi uvođenja ovakve vrste rada, među kojima je bila i bolja učinkovitost, manje bolovanja…
Menadžeri i izvršni direktori 28 organizacija također su potvrdili da je četverodnevni radni tjedan pozitivno utjecao na njihovu tvrtku. Učestala promjena osoblja pala je u 50 posto organizacija, gdje je gotovo trećina njih izjavila je da je četverodnevna radna politika značajno poboljšala zapošljavanje u njihovim tvrtkama, a 82 posto ih je potvrdilo korisne učinke takvog radnog modela na dobrobit osoblja.•
